ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 222

Izvješća, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 217-235 1994. Jednoglasno je podržano da se zamole vlade da se revidira tekst Konvencije UNIDROIT o vraćanju ukradenih i protupravno odnesenih kulturnih dobara, što ju je 24. lipnja 1995. izglasala Diplomatska konferencija u Rimu. Treća sjednica bila je posvećena temi Izvori za povijest partizanskih i gerilskih pokreta. Ovaj tematski sklop zapravo je bio ograničen na evidentiranje i zaštitu raznorodnih izvora koji omogućuju proučavanje "neformalnih ratova" u posljednjih pedeset godina te na definiranje uloge arhivista u skupljanju, izlučivanju i korištenju takvih izvora. Prvi je referat imao Wang Gang, generalni direktor Državnog arhivskoga ureda Kine na temu Temeljno iskustvo kineske komunističke partije u čuvanju arhiva u godinama revolucionarnoga rata. On je prikazao praksu komunističke partije od njezina osnutka glede čuvanja partijske dokumentacije. U početku su dokumente kod sebe držali partijski vođe. Na Trećem nacionalnom kongresu KP Kine 1923. utvrđe­no je da sekretari čuvaju dokumentaciju, iako su na lokalnoj razini još dugo pojedini partijski vođe dokumentaciju čuvali kod sebe. CK KP Kine donosi "Uputstvo o vođenju dokumenata" (klasificiranje, katalogiziranje, izlučivanje), koristeći se UDK sustavom (1931), zatim "Pravila za zaštitu partijskih dokumenata" (1947) te propise o skupljanju dokumentacije. Centralno spremište bilo je stvoreno 1931. u Šangaju, a kasnije je (1949) preneseno u Beijing te ima oko 20.000 kopija dokumenata o radu CK za razdoblje 1921-1934. Posebna je briga posvećivana arhivima u vrijeme otpora protiv Japana i u Drugome svjetskom ratu. Moshe Mossek, direktor Državnog arhiva u Izraelu, u svome referatu Arhivi židovskog podzemnog pokreta otpora: vrednovanje i korištenje, iznio je problem arhiva židovskih tajnih organizacija u Palestini između Prvoga svjetskog rata i uspostave države Izrael 1948. U tom razdoblju sačuvano je 5 arhiva, a tri su arhiva istoga pokreta sačuvana iz Holokausta u Europi. Temeljno je značenje tih arhiva što daju izvore za povijest židovskoga podzemnoga tajnoga pokreta počam od 1909. godine kada je osnovana prva tajna grupa nazvana "Hashomer" (Čuvar), koja je osnivač i kibuc pokreta, u vrijeme kada su Židovi živjeli među neprijateljski raspo­loženim arapskim susjedima. Druga organizacija, čiji je arhiv sačuvan, jest tajna NILI grupa, osnovana 1916. s ciljem da skuplja tajne informacije o turskoj armiji i njezinu kretanju za Prvoga svjetskog rata. Te su informacije prenošene britanskoj obavještajnoj službi u Kairu kako bi pomogle toj armiji prigodom invazije na Palestinu. Treća je organizacija Haganah (Obrana), koja nastaje raspadom Hashome­ra. Taje organizacija nastala radi obrane Židova od Arapa u Palestini, kao tajna vojna organizacija, a 1948. brojila je 80.000 članova. U vrijeme rata za nezavisnost ona je bila najveća snaga koja je priječila invaziju arapskih država na Izrael, ali se borila i protiv Britanaca koji su se protivili nastanjivanju izraelskih izgnanika u Palestini. Četvrta grupa je Lechi organizacija (izraelski borci za slobodu), poznata kao Stern 222

Next

/
Oldalképek
Tartalom