ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 20
J. Kolanović, Vrednovanje arhivskoga gradiva u teoriji i praksi, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 7-22 no i metodično izlučivanje, poboljšanje stanja čuvanja, smanjenje troškova čuvanja, a povećanje administrativne djelotvornosti, identifikaciju dokumenata, posebno identifikaciju dokumenata od povijesne vrijednosti. Prema procjeni samo 5-8% dokumenata se trajno čuva. Rad na izradi započeo je identifikacijom pojedinih skupina (klasi fikacijskih oznaka) te konzultacijom s administracijom i s korisnicima. Za svaki dosje - oznaku izrađen je formular s podacima: naslov dokumenta, broj formulára, odgovorna osoba za prvotni dosje, zakonski propis za tu vrstu gradiva, čuvanje sličnog dokumenta drugdje, sugestija arhivista, opis sadržaja dokumenta, vrsta dokumenta - nosač. 3. PRAKSA EUROPSKE UNIJE Europska arhivska praksa postupak odabira provodi suradnjom djelatnika u upravi i arhivista, tako da su arhivisti u nekom smislu posrednici između stvaratelja arhivskoga gradiva, istraživača i javnosti. Time se ostvaruje suradnja i "kontinuitet između stvaratelja, djelatnika u pisarnicama, pismohranama i arhivista", što se i legalizira arhivskim zakonima svake pojedine zemlje. Europska praksa predviđa i stvaranje međuarhiva, kao ustanova za definitivno provođenje odabira. U svim europskim zemljama u upotrebi je sustav lista s rokovima čuvanja koje se odobravaju na različitim razinama 26 . Već spomenuto Izvješće izrađeno za Europsku zajednicu konstatira da nema metode-standarda za odabir različitih vrsta arhivskoga gradiva, pa postoje i razlike među zemljama. Te se razlike očituju u nadležnosti tijela za odabir i izlučivanje, kompetencijama arhiva, u stupnju odgovornosti arhivista, ulozi različitih službi (stvaratelji građe, pred-arhiviranje, arhivi kao povijesne ustanove). Ipak, u svim zemljama je zakonski određeno da se izlučivanje ne može provoditi bez odobrenja arhiva. Nastojeći uskladiti odabiranje arhivskoga gradiva unutar Europske unije, Izvješće preporuča izradu resorskih (indikativnih) lista, na temelju kojih bi ekspertna grupa izradila priručnik za odabir i izlučivanje za javne arhive u Europskoj uniji. 4. PRAKSA ARHIVSKE SLUŽBE HRVATSKE Vladimir Žumer jeu svojoj knjizi "Valorizacija dokumentarnega gradiva za zgodovino, znanost in kulturo" (Ljubljana 1995), dao i pregled razvoja valorizacije dokumentarnoga gradiva na području bivše Jugoslavije. U tom pregledu prikazanje i okviru kojemu je djelovala i arhivska služba u Hrvatskoj. O vrednovanju odnosno odabiranju gradiva u hrvatskoj arhivskoj praksi i zakonodavstvu raspravljaju i drugi 26 Usp. Rapport, Dodatak 2 donost pregledno praksu svake zemlje Europske unije. 20
