ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 156

S. Ćosić, Sumarni inventar fonda središnje francuske uprave u Dubrovniku... Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 149-195 Garagninu kome tamošnji delegati šalju redovita izvješća o prilikama u tim dijelovima Pokrajine. Porezni i carinski sustav ustrojeni su tijekom 1810. Osnovni porezni zakon donesen je 24. kolovoza 1810. Predviđen je razrez zemljišnih i osobnih poreza za sve stanovnike i to u tri razreda, prema cenzusu.

12 Ovim sustavom bilo je posebno pogođeno plemstvo koje je trebalo plaćati cjelokupan iznos zemljišnog poreza. Država je, naime, tretirala odnos zemljovlasnika s kolonima i polovnicima kao privatnopravni ugovorni odnos, prepuštajući vlasnicima eventualno utjerivanje dijela poreza od seljaka. Osiromašena vlastela se u ovom razdoblju masovno žali na visok zemljišni porez koji je morala plaćati, a pogođeni su bili i mnogi građani i slobodni seljaci vlasnici zemlje. Uz ove osnovne poreze postojao je i čitav niz neizravnih davanja (za registriranje imovine, uknjižbu, igraće karte, ribolov itd.). Od ostalih državnih prihoda bile su važne lučke takse i prihodi od monopola soli i duhana te carinski prihodi i prihodi od državnih dobara. U skladu s novim prilikama Marmont je imenovao i znatan broj novih službenika u Dubrovačkoj pokrajini. Riječ je ponajviše o pobiračima poreza, financijskim službenicima za državna dobra, te carinskim, poštanskim i policijskim službenicima. Sudbena vlast se preustrojila prema dekretu od 30. rujna 1811, a započela je djelovati 1. 1. 1812. Uz mirovne suce u Dubrovniku, Stonu i Cavtatu, u Dubrovniku je djelovao prvostupanjski sud koji je radio u tri aule - kaznenoj, građanskoj i trgovačkoj, kada je figurirao kao trgovački sud. Na čelo Prizivnog sudišta sa četiri suca, imenovan je Splićanin Bajamonti, a zamjenik mu je Kotoranin Luković.

13 Od značajnijih događaja koji su uslijedili svakako valja spomenuti zabranu rada pučkih bratovština i dokidanje institucije fideikomesa, sukladno dekretu iz 1811.

14 Radi oživljavanja gospodarskog života francuske su vlasti osnovale trgovačku komoru za područje Dubrovnika i Kotora.

15 Po dekretu iz 1811. ustrojena je i nova općinska uprava u Dubrovačkoj Pokrajini. Načelnik (maire) je bio predviđen samo za općinu Dubrovnik, a u 18 mjesta na otocima, Primorju i u Konavlima imenovani su sindaci. Uz načelnika je imenovano i vijeće od 20 članova na čelu s 4 prisjednika. Sve predložene dužnosnike odobrio je guverner Bertrand tek 10. ožujka 1812.

16 Znatan dio arhivskoga gradiva ovoga fonda odnosi se na česta novačenja koja su Francuzi vršili na dubrovačkom području. Uz nezaposlenost i neimaštinu, to je bio osnovni razlog za masovno iseljavanje koje je uslijedilo u ovom razdoblju. Veliki 12 A.G. 1811. br. 48, F.ÍI, 582 i 611. 13 A.G. 1812. Tit. VIII, Rub. 2. Ovim imenovanjem francuske su vlasti zapravo pokazale veliko nepovjerenje prema domaćem stanovništvu. 14 A.G. 1812. br. 104, Tit. VIII, Rub. 1. 15 A.G. 1811. br. 90, Tit. XV, Rub. 10. 16 A.G. 1811. br. 80, Tit. IX, Rub. 9. 156