ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 157

S. Ćosić, Sumarni inventar fonda središnje francuske uprave u Dubrovniku... Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 149-195 broj vojnika, mali prihodi i naslijeđeni austrijski državni bankrot strahovito su opterećivali financije Pokrajina, koje su se morale popunjavati samostalno od domaćih poreza, carina i monopola, bez pomoći iz Francuske. Propisi o blokadi otežavali su razvitak trgovine, a engleska kontrablokada uništila je jadransko pomorstvo. Oštar porezni sustav, tlaka na cestovnim gradilištima, novačenja te zanemarivanje zemljišnog pitanja, donijeli su Francuzima nepovjerenje i neprijateljstvo kako puka tako i vlastele. Zbog stalnih upravnih i financijskih problema u Ilirskim je Pokrajinama često dolazilo do smjena u upravnom aparatu. Marmont je na dužnosti guvernera ostao do veljače 1811. kada je, razočaran odredbama dekreta o upravi, zauvijek napustio naše krajeve. Zamijenio ga je general Bertrand, koji je na tom položaju bio do ožujka 1813. kada se priključio Napoleonu u Saskoj. Zakratko gaje naslijedio general Junot, kojega je u srpnju 1813. zamijenio Joseph Fouché, bivši Napoleonov šef policije koji je početkom listopada morao odstupiti zbog prodora saveznika. Generalnog intendanta Dauchyja je u siječnju 1810. zamijenio Belleville, koji je ostao na toj dužnosti do rujna 1811. Do kraja francuske vlasti u Iliriji tu je funkciju obavljao Chabrol de Crouzol. Sličan slučaj bio je i s intendantima u Dubrovačkoj Pokrajini. Poslije Garagnina, koji je u Dubrovniku ostao do jeseni 1811. na dužnosti intendanta bili su Rouen de Malets i Baillardet de Lareinty iz čijih se izvješća središnjoj vlasti u Ljubljani očituju svi aspekti krize u koju je zapala francuska vlast. Napoleonovim povlačenjem i porazima u Europi približio se kraj francuske uprave u Dubrovniku. Ustankom domaćeg stanovništva i dolaskom engleskih i austrijskih trupa krajem 1813. ubrzao se završetak već potpuno nedjelotvorne francuske uprave. Da su uspjeli osigurati mir i stanovitu autonomiju, Francuzi bi možda uspjeli u Dubrovniku izgraditi upravni sustav građanskog tipa. Ovako, uz stalno ratovanje i nemogućnost gospodarskog razvoja, oni su svoju vlast mogli održavati samo silom. Francuska revolucionarna uprava nije se pokazala efikasnom u društvima mediteranskog komunalnog tipa poput dubrovačkog, đenovskog i mletačkog. Francuzi nisu uspjeli definirati i uvesti nove društvene odnose ponajprije zbog slabe potpore građanstva i jake tradicionalne društvene strukture koja je ublažavala antagonizme među svim slojevima. U takvim društvenim okolnostima novosti i pokusi s tipovima uprave nisu mogli jamčiti stabilnost nove vlasti. 2. OSNOVNI PODACI O FONDU SREDIŠNJE FRANCUSKE UPRAVE (ACTA GALLICA) Arhivski fond središnje francuske uprave u Dubrovniku (Acta Gallica), nastao je djelovanjem francuskih vlasti u razdoblju od veljače 1808. do kraja siječnja 1814. Fond se sastoji od 171 kutije spisa, uglavnom na talijanskom te manjim dijelom na francuskom jeziku. 157