ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 141

S. Antoljak, Milan Sufflay kao paleograf i diplomatičar, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 133-148 Sve u svemu, ova Sufflayeva knjiga čiji je dio u hrvatskom prijevodu tiskan u podlisku Narodnog lista 1904. pod naslovom "Nešto o clalmatinskoj listini",

35 zaslužuje i danas određenu pažnju, pa bi bilo vrijedno ponoviti ovo izdanje u hrvatskom prijevodu dopunjeno citiranjem arhivske građe i literature, koja je uvelike narasla u naše vrijeme. Osvrćući se na ovu knjigu, pokojna Nada Klaić u svojoj "Povijesti Hrvata u ranom srednjem vijeku" (Zagreb 1971), dajući općenitu ocjenu o navedenoj knjizi, malo je pretjerala pripisujući Sufflayu odlično poznavanje literature i izvornog materijala, a tvrdeći s druge strane kako on "polazi s pogrešnog stajališta da pojedine etničke skupine određuju i pravne kategorije".

36 Na kraju, može se reći da su ovoj Sufflayevoj knjizi kao temelj poslužila predavanja njegovog bečkog profesora Oswalda Redlicha, kasnije objavljena pod naslovom "Die Privaturkunden des Mittelalters".

37 U tom svom znanstvenom djelu je Redlich, koji je od 1893. držao predavanja o srednjovjekovnim privatnim ispravama na bečkom sveučilištu, citirao navedeni rad svoga učenika Sufflaya na nekoliko mjesta. Tako u poglavlju u kojem piše o talijanskim ispravama do 12. st., u korištenoj literaturi te u bilješci glede povelje otoka Krka. Spominje ga također i u poglavlju o listinama notarijata u Italiji od 12. st. dalje, na mjestima gdje piše o dalmatinskim ispravama u svezi s Venecijom i u bilješci koja se odnosi na tekst glede imbrevijatura u dalmatinskim gradovima.

38 Za ovaj Sufflayev rad još 1965. piše Josip Horvat, povjesničar i publicist, daje "još danas na najvišoj razini evropske historiografije",

39 što je po našem stručnom mišljenju ipak pretjerano. Daje ovaj rad i objavljen na hrvatskom, u izdanju JAZU, kako je Sufflay neko vrijeme želio,

40 ne bi ga Redlich naveo, poznavajući krilaticu iz onog i kasnijih vremena: "slavica non leguntur". Za vrijeme svojeg službovanja u arhivskom odsjeku Szechenyjeve zemaljske knjižnice Narodnoga muzeja u Budimpešti, objavio je Sufflay u časopisu Századok 1904. rad pod naslovom "O odlomku arhiđakona Goričkog Ivana".

41 U tom radu on pobija negativan stav V. Klaića o ovom izvoru, a Krčelićevo izlaganje o autorstvu izvora smatra vjerodostojnim. No, nakon ovakve Sufflayeve kritike, Šišić je ustvrdio 35 Narodni list, Zadar, XLIII/1904, br. 54-55 (6.VIII.1904). 36 N. Klaić, nav. dj., str. 5. 37 Handbuch der mittelalterichen und neueren Geschichte, II. Teil Urkundenlehre, IV. Abteilung Hilfswissenschaften und Altertümer. München-Berlin, 1911, str. 238. 38 O. Redlich, nav. dj., V. 14,16, bilj. 1, str. 209,215, 216 i bilj. 1,120. 39 J. Horvat, nav. dj., Zagreb 1965, 1978. 40 Arhiv HAZU, Korespondencija T. Smičiklas - M. Sufflay, Beč, 19.IV. 1903. 41 Századok, Budimpešta 1904, sz. 38, 511-536. 141