ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 142
S. Antoljak, Milan Sufflay kao paleograf i diplomatičar, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 133-148 da se radi o falsifikatu. I dok od današnjih hrvatskih povjesničara S. Antoljak smatra potrebnim da se izradi stroga kritička analiza ovoga odlomka, što bi moglo dovesti do pozitivnog rezultata (1978), N. Klaić pak bila je poput F. Račkog i M. Barade samo za djelomično prihvaćanje ovoga odlomka, uz neke rezerve glede autorstva (1971). Mladen Švab u svojem magistarskom radu, baveći se najviše baš ovim izvorom, zaključuje kako je potrebno o ovom odlomku, tj. kronologiji arhiđakona Ivana Goričkog, još raspravljati. 42 Time ni do danas nije priznata ili opovrgnuta Sufflayeva teza o vjerodostojnosti ovoga izvora. U Budimpešti je u Századoku 4 * Sufflay pisao i o dvjema rapskim ispravama, onoj iz 1071. od kralja Petra Krešimira IV. i iz 1111. od kralja Kolomana, tvrdeći za obje da su falsifikati i pokušavajući to obrazložiti. Šišić je prihvatio tezu o falsifikatima, ali iz 14. st. 44 Po mojem mišljenju, koje sam opširno obrazložio još 1986, ovu Kolomanovu povelju izdanu u korist rapske biskupije 1111. godine, treba svakako izvući iz redova falsifikata, jer joj vrijednost daje pravovaljana isprava iz 1118. godine. 45 Upravo zbog spomenute Krešimirove isprave Sufflay je na glavnoj raspravi na sudu 1921. godine, kada je izrekao svoj obrambeni govor, uz ostalo izjavio: "Oduzeo sam Hrvatima jedan falsifikat, ali hrvatska povijest nije zato postala manje slavna za tu mrtvu listinu kralja Krešimira", a u nastavku je još dodao: "dajem evo živi dokument - ovu optužnicu, koja me tuži da hoću uskrisiti Tomislavovo kraljevstvo". 46 Za vrijeme službovanja u Budimpešti, Sufflay je u Századoku objavio još tri rada s područja pomoćnih povijesnih znanosti: Sudski pečat u svjetlu slavenskih izvora (1906), Dubrovački statut (1906) i Slavenske paralele naslova "rex iunior" (1909). U časopisu Turul objavio je tekst "Ostavština Nelepića" (1907), a 1917. "Grbovi Hrvatske i Slavonije". Usporedo s tim objavljivanjima, Zemaljski arhiv u Zagrebu tiskao mu je 1906. rad "Iz arhiva ugarskog narodnog muzeja", 47 tj. ispise nekih isprava iz 13. i 14. st. što su se čuvale u tom muzeju u zbirkama iz nekoliko privatnih arhiva mađarskih feudalnih obitelji, a odnosile su se i na Hrvatsku (na 42 M. Švab, Prilog kritici odlomka pripisivanog arhiđakonu Goričkom Ivanu, u: Historijski zbornik, Zagreb 1982, sv. XXXV, str. 119-159. 43 Századok, Budimpešta 1905, str. 297-319. 44 F. Šišić, Priručnik izvora za hrvatsku povijest, I/l, Zagreb 1914, str. 638-640. 45 S. Antoljak, Izvori i literatura o prošlosti Raba od ranog srednjeg vijeka do godine 1797, Zadar - Rab 1986,5, 11. 46 HDA, RO M. Sufflay, kut. 2. Obrambeni govor M. Sufflaya tiskan u: Hrvatsko pravo, Zagreb, 2. srpnja 1921, br. 26, str. 5. 47 Vjesnik kr. hrvat.-slav.-dalm. zemaljskog arhiva, Zagreb 1906, sv. VIII, str. 155-177,212-234. 142
