ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 138
S. Antoljak, Milan Sufflay kao paleograf i diplomatičar, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 133-148 nastavu Kr. hrv. slav. daim, vlade. Tomašićev nasljednik, ban Slavko Čuvaj obavještava Sufflaya svojim dekretom od 27. rujna 1912. da gaje car imenovao javnim redovnim profesorom pomoćnih povijesnih znanosti. 24 Nekoliko godina nakon toga, točnije 1918. M. Sufflay je umirovljen. 25 Kostrenčić tvrdi da se Sufflay nakon I. svjetskog rata približio frankovcima i bio njihov najistaknutiji ideolog, 26 no to ga nije spriječilo da se pismom obrati 2. ožujka 1926. Vladku Mačeku s molbom za pomoć. U pismu moli "dragog Vlatka" (s kojim je bio "per tu", S.A.) da se kod Stjepana Radića, tadašnjeg ministra prosvjete, zauzme za njega kako bi bio imenovan za profesora opće povijesti na zagrebačkom sveučilištu. Kako bi potkrijepio svoju molbu, u pismu Mačeku navodi svoj rad na polju hrvatske, mađarske, srpske i albanske povijesti, paleografije, diplomatike, sfragistike i heraldike, a mnogi su mu radovi objavljeni na njemačkom i engleskom jeziku. Osim toga dodaje: "U znanstvenim krugovima čitave Evrope slovim kao najbolji poznavalac historije istočnog Jadrana, koji je prevažan dio čitavog Sredozemlja". Zbog svega toga želio bi biti izabran bez natječaja, u čemu nije uspio. 27 Kada gaje pak 1928. budimpeštansku sveučilište imenovalo profesorom na katedri za povijest Jugoistočne Evrope, od trojedne SHS nije uspio dobiti putovnicu te ostaje u Zagrebu. 28 Poslije njegove tragične smrti, u listu Magyar Szemle, mađarski historičar Imre Szekfy, koji jeu vrijeme Sufflayeva života u Budimpešti s njim svakodnevno bio u društvu, napisao je o njemu opširan članak. 29 Među ostalim, navodi u članku: "Bio je veliki historičar, koji je znao svojim širokim pogledom obuhvatiti vjekove i narode". Ranije spomenuti Joszef Bajza piše također pohvalan tekst o Sufflayu u Szàzadoku (travanj-lipanj 1931) pod naslovom "Milan Sufflay (1879-1931)". U članku uspoređuje Smičiklasa i Sufflaya, pa dok je prvi po njegovim riječima pisao hrvatsku povijest u duhu Strossmayerove jugoslavenske ideologije i mrzio Mađare, a hrvatsku budućnost promatrao kroz ružičastu prizmu jugoslavenskog jedinstva, Sufflay se postavio na "pravi put'^ svjestan svoga hrvatstva, a približivši se u isto vrijeme Mađarima. U jugoslavenskoj je ideologiji vidio propast i pad tj. srpsko ropstvo, a hrvatsko pitanje nije smatrao riješenim nakon stvaranja Jugoslavije. Zato 23 Vidi ovjerovljeni prijepis teksta velikog župana od 21 .IX. 1926. 24 Isto. 25 HDA, RO M. Sufflay, kut. 1,1/8, br. 1. 26 Kostrenčić, nav. dj., 62, bilj. 40. 27 HDA, RO M. Sufflay, kut. 9. 2S J. Horvat.nav. dj.,221. 29 Magyar Szemle, Budimpešta 1931, br. 4. 138
