ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 139

S. Antoljak, Milan Sufflay kao paleograf i diplomatičar, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 133-148 "mađarska historijska znanost s dubokom žalošću obnavlja uspomenu Milana Sufflaya,

30 jer su Mađari uvijek znali daje on bio vjeran sin svoga naroda, ali su ga uvijek smatrali i svojim". Kako je već rečeno, ovdje nas prvenstveno zanima rad M. Sufflaya na području pomoćnih povijesnih znanosti i to napose na paleografskom i diplomatičkom. Svoje znanje Sufflay je kao mladi student pomoćnih povijesnih znanosti sticao prvo u Zagrebu na Filozofskom fakultetu kod profesora T. Smičiklasa, kao prvog koji je taj predmet predavao. Svoja je predavanja T. Smičiklas ostavio u rukopisu što se pod određenom signaturom čuvao u biblioteci seminara povijesti Filozofskog fakulteta. Danas tamo više nema tog rukopisa.

31 Kao student filozofije prepisao je Sufflay "Izvore za povijest Hrvatske" po tumačenju svog profesora Smičiklasa, a rukopis bilježnica s 56 listova čuva se u Sufflayevoj ostavštini. Ovi izvori sežu od 16. st.

32 Još kao Smičiklasov student i njegov najbliži pomagač u radu za "Codex diplomaticus", a prema tvrđenju samog profesora, Sufflay je prepisao i diplomatički obradio za taj Zbornik više od tisuću isprava u Zagrebu, Zadru, Splitu, Trogiru, Šibeniku i Hvaru, što je već ranije spomenuto. Ipak, za sada nemamo i čvršćih dokaza o njegovom istraživačkom putu i boravku u navedenim gradovima i njihovim arhivima, pa je nužna znanstvena provjera! Prema tvrdnji V. Novaka, osim Smičiklasa i Sufflay je u rukama imao tzv. Krševanski kartular u Zadru, jer su zajedno radili na poslu izdavanja Codexa. U Documentima F. Račkoga ( 1877), koji su bili u vlasništvu Smičiklasa, opet po Novaku, nalaze se ispravci i dopune pisani Sufflayevom rukom, a taj je primjerak s ispravcima dospio u biblioteku V. Novaka 1969.

33 Sufflayeva knjiga "Die dalmatinische Privaturkunden" (Sitzungsberichte der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften in Wien, Philosophisch historische Klasse CXLVn, Bd, Wien 1904) obuhvaća 166 stranica i sastoji se od uvoda, povijesti notarijata u Dalmaciji, razvoja hrvatsko-dalmatinskih isprava do potpunog prihvaćanja instrumenata u tim gradovima te od osnove instrumenta u tim ispravama, kao i o njihovim osobinama. Nadalje obrađuje notarijatske instrumente u obalnim gradovima i druge nastavke dalmatinsko-hrvatske povelje. Zatim slijede temeljna načela sastavljanja notarijatskog instrumenta i poslovne formule datiranja. Čitav ovaj rad 25. godišnji je Sufflay popratio bogatim bilješkama, ne zaboravljajući se u uvodu osvrnuti na radove naših povjesničara I. Luciusa, D. Farlattija, F. Carrare, I. Kuku3

" HDA, RO M. Sufflay, kut. 1. 31 S. Antoljak, Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo 1971, str. 64. 32 HDA, RO M. Sufflay, kut. 2, III/lc, br. 8. 33 V. Novak, Mare nostrum Dalmaticum, u: Radovi Instituta JAZU u Zagrebu. Zagreb 1969, sv. 16-17, str. 399; Vidi i bilj. 8. 139