ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 134
S. Antoljak, Milan Sufflay kao paleograf i diplomaticar, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 133-148 tako, manje ćemo govoriti o Sufflayu povjesničaru, balkanologu i albanologu - o tome su drugi već pisali. Zadržat ćemo se više na njegovoj plodnoj i svestranoj djelatnosti na polju paleografije i diplomatike. Poslije završene osnovne škole i gimnazije upisao se Sufflay na Filozofski fakultet u Zagrebu. Iz njegovog indeksa vidljivo je daje 1897. godine uz predavanja Tade Smičiklasa, slušao i ona N. Nodila i G. Manojlovića. 5 Diplomirao je na Filozofskom fakultetu 1902. godine i bio promoviran u doktora filozofije, nakon što je obranio doktorsku disertaciju "Hrvatska i zadnja pregnuća Istočne imperije pod žezlom tri Komnena (1076-1150)", koja je tiskana u Zagrebu 1911. godine. Godine 1902. položio je i profesorski ispit iz historije i geografije. Na Sufflayevu molbu, profesor i tadašnji predsjednik JAZU Tade Smičiklas, 6. svibnja iste godine izdaje mu ovu pismenu izjavu: "Na Vašu molbu rado i s veseljem Vam svjedočim, da ste tečajem dvije godine izvanrednim uspjehom slušali kod mene paleografiju, diplomatiku i kronologiju, a kako sam u ime jugoslavenske akademije preuzeo sastaviti Codex diplomaticus XII-XV vijeka, uzeo sam Vas za pomagača. Vi ste u Zagrebu, Zadru, Splitu, Trogiru, Šibeniku, Hvaru prepisali i vjerno diplomatički opisali više od hiljadu listina. Vi ste kronologijski ispravili mnoge starije prepiše, koje nađosmo spremljene, za ovaj posao u akademiji. Uvjeren sam, da ćete dostići velike i za nauku u opće i za našu domaću istoriju napose znatne rezultate, ako uzmognete nastaviti nauku, kojoj ste se dvije teoretične, a tri praktične godine s najboljim uspjehom posvetili." (Rad na djelu "Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae" započeo je F. Rački, a poslije njegove smrti posao je preuzeo T. Smičiklas, čiji je najbliži pomagač kasnije postao Sufflay.) Iste 1902. godine Sufflay se upisao na Bečko sveučilište kao izvanredni slušač. U I. semestru pohađao je i kolegij latinske paleografije kod profesora dr. Engelberta Mühlbachera te predavanja dr. Oswalda Redlicha "Die Privaturkunden" (privatne isprave). Kod dr. Alfonsa Dopscha pohađao je predavanja "Quellenkunde der Geschichte Österreich: Lektüre und Kritik" (izvori za austrijsku povijest: literatura i kritika), a kod profesora Wiekofa "Die italienische Malerei" (talijansko slikarstvo). U indeksu je upisan, a zatim prekrižen i predmet "Albanien im Mittelalter" (Albanija u srednjem vijeku) što gaje predavao profesor K. Jireček, pa nema ni njegovog potpisa. U II. semestru (od Uskrsa do lipnja 1903) nastavio je slušati predavanja prof. Mühlbachera "Lateinische Paläographie" (latinska paleografija) i "Siegellehre" (nauka o pečatima - sigilografija), a kod prof. A. Dopscha i predmet "Die Staatstheorien des Mittelalters"(srednjovjekovne teorije o državi). Kod prof. Redlicha pohađa predavanja "Historische Chronologie" (povijesna kronologija) i kod njega polaže HDA, RO M. Sufflay, kut. 1,1/4, br. 1. 134
