ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)
Strana - 118
O. Čengić, Razvoj uprave grada Zagreba u razdoblju 1919-1945. godine, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 115-132 Gradska uprava toga razdoblja počivala je na Zakonu o općinama donesenom 22.VTÍI. 1934. godine u kojem je u članku 1. navedeno da su gradske općine - gradovi - samoupravna tijela i pravne osobe po javnom i privatnom pravu. U članku 2. navode se gradovi koji spadaju pod ovaj zakon, a između ostalih tu je i grad Zagreb. Zakon navodi i organe gradske uprave, a to su gradsko vijeće i predsjednik gradske skupštine. Gradsko vijeće se sastoji od 72 vijećnika zato stoje grad Zagreb imao više od 100 000 stanovnika. Gradsko vijeće donosi odluke na sjednicama, a odbori su zaduženi da pripremaju materijale za sjednice. Na čelu gradske općine je predsjednik, koji se bira na izborima zajedno s gradskim vijećem. Ovo vijeće ima i jednoga potpredsjednika. Predsjednik gradske općine je predsjednik grada u svim njegovim odnosima i poslovima. Službe gradskog predsjednika i potpredsjednika su počasne. Oni su zapravo izvršni organ gradskog vijeća i cijele gradske administracije odnosno gradskog poglavarstva. Djelokrug rada obuhvaća sve poslove koji se tiču neposredno grada, a odnose se na njegove gospodarske, socijalne i kulturne interese. To se prije svega odnosi na upravljanje gradskom imovinom, brigom o komunalnim pitanjima grada (tramvaj, kanali, ceste, vodovod i si.), brigom o starcima, djeci, humanitarnim ustanovama, zdravstvenim ustanovama, unapređenju gospodarstva, izgradnji škola, osnivanju knjižnica, davanju mišljenja o zakonskim prijedlozima za potrebe vlasti i dr. Državna upravna vlast obavlja nadzor nad poslovima gradske samouprave preko bana. Ona ima pravo u svako vrijeme pregledati poslove gradske uprave i tražiti dodatna obrazloženja. Gradovi trebaju primjereno ovom zakonu donijeti za svoja područja opće obvezne statute, mjesne uredbe ili pravilnike. Uprava grada Zagreba odlučila je da na osnovi Statuta grada Zagreba iz 1896. i Zakona o općinama iz 1934. godine redigira postojeće zakonske propise grada, pa je 1938. godine donesen novi Statut o uređenju gradske uprave. Statut ima 100 članaka i podijeljen je na nekoliko dijelova: I. dio: Obćenite ustanove TJ. dio: A. Gradsko zastupstvo B. Stalni odbori HI. dio: A. Ustroj gradskog poglavarstva B. Djelokrug gradskog poglavarstva. Ovaj statut u prvom članku spominje teritorij grada Zagreba što ga čine isti oni dijelovi od kojih je grad i prije bio sastavljen. Točnije, taj dio glasi: "Upravna vlast gradske obćine slobodnoga i kraljevskoga glavnoga grada Zagreba proteže se na 118
