ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 119

D. Čengić, Razvoj uprave grada Zagreba u razdoblju 1919-1945. godine, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 115-132 sveukupno sadašnje njegovo zemljište; sastojine su mu nekadanji slob. i kr. glavni grad Zagreb i nekadanje obćine Kaptol, Nova Ves, Vlaška ulica i Horváti (sa selom Trnjem) u smislu prev. carskoga patenta od 7. rujna 1850. Granice cieloga toga zemljištnoga obsega naznačene su u katastralnim mapama."

1 U međuvremenu, gradu Zagrebu su pripojeni veliki dijelovi Sesveta, cijela porezna općina Laščina i veliki dio porezne općine Resnik, kao i nova porezna općina Žitnjak, koje sada sve skupa čine gradsko područje jedne katastarske općine - grad Zagreb. Nadalje se u Statutu navodi da se grad Zagreb služi svojim pečatom i zastavom, ali uz obvezu da se mora služiti i državnim grbom. Navedeno je to u članku 6: "Slobodni i kralj, glavni grad Zagreb služi se na uredovnom pečatu svojim vlastitim grbom koji je sastavljen ovako: štit je modre boje, u kom se vidi na zelenom briegu srebrni grad sa tri kule, praćen desno od rastućeg srebrnog mjeseca, lievo od šesterotrake zlatne zviezde. Zastava slob. i kralj, glavnoga grada Zagreba jest modre boje kao i štit gradskog grba, kako je taj grb ustanovljen zaključkom skupštine od 3. kolovoza 1896. članak 254., odobrenim otpisom visoke zemaljske vlade od 3. listopada 1896. br.47.877 te ima s obje strane gradski grb bez štita i srebrnog mjeseca, lievo od šesterotrake zlatne zviezde."

2 Ovdje treba pripomenuti da prema članku 10. Zakona o gradskim općinama iz 1934, svaki grad mora upotrebljavati pečat na kome će u sredini biti državni grb, a unaokolo ime grada i nadleštva - gradskog poglavarstva. U smislu ove zakonske odredbe okrugli pečat, koji se stavlja na uobičajeno mjesto pored potpisa na spisu, mora imati državni grb. Međutim, kako upotreba starih gradskih grbova nije izrijekom zabranjena, može se gradski grb upotrebljavati pored državnog i to na zaglavlju spisa, na gradskim zgradama, kolima, službenim odijelima i drugim gradskim predmetima. Svi poslovi gradskog zastupstva rješavaju se na skupštinama koje mogu biti redovite, izvanredne, javne ili tajne. Rasprave i zaključci su valjani ako zasjedanju prisustvuje natpolovična većina zastupnika (to je 26 zastupnika). Skupštini predsjedava gradski načelnik, a ako je on spriječen, tada gradski podnačelnik. O sjednicama se vodi zapisnik, koji se kasnije tiska. Da bi zaključak o kojem se glasuje bio valjan, treba za isti glasovati natpolovična većina prisutnih zastupnika. Glasuje se ustajanjem za "da" i sjedenjem za "ne", a tajno se glasuje s glasovnicama ili balotažom i to kod izbora te kad se glasuje o osobama. Gradsko zastupstvo raspravlja i odlučuje o brojnim pitanjima kao što su gradski proračun, gradska poslovna 1 Statut slob. i kralj, glavnoga grada Zagreba o uređenju gradske uprave. Zagreb 1938, str. 35. 2 Isto, str. 39^*0. 119