ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 117

D. Čengić, Razvoj uprave grada Zagreba u razdoblju 1919-1945. godine, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 115-132 12669 kuća. Da bi se popis stanovnika grada Zagreba brzo i dobro obavio, grad je bio podijeljen na 30 orijentacijskih kotara i to: I. Gornji Grad n. Donji Grad m. Kaptol rv. Široki Brijeg V. Žaver VI. Mirogoj VII. Horvatovac vni. Donja Laščina IX. Gornja Laščina X. Gorice XI. Maksimir XII. Borongaj XIII. Žitnjak XIV. Peščenica XV. Zavrtnica XVI. Sigečica XVII. Trnje XVTÏÏ. Vrbik XIX. Tratina XX. Trešnjevka XXI. Horváti XXII. Ciglenica XXIII. Vodovod XXIV. Gornja Hica XXV. Sveti Duh XXVI. Vrhovec XXVII. Jelenovac XXVIII. Pantovčak XXIX. Prekrižje XXX. Tuškanac Manje jedinice od kotara bile su ulice. Kotari nisu imali nikakve upravne funkcije, nego se tu samo radi o lakšem snalaženju u gradu Zagrebu. Da je to tako, potvrdu nalazimo u tome što su pojedine gradske službe, da bi mogle bolje raditi, dijelile grad na kotare za svoje potrebe. Tako je zdravstvena služba podijelila grad u četiri zdravstvena kotara, školstvo u devet, porezna služba u jedanaest kotara itd., a svima njima je osnovu činila gore navedena podjela na 30 orijentacijskih kotara. 117