ARHIVSKI VJESNIK 38. (ZAGREB, 1995.)

Strana - 116

D. Čengić, Razvoj uprave grada Zagreba u razdoblju 1919-1945. godine, Arh. vjesn., god. 38 (1995) str. 115-132 očekivanju donošenja novog jedinstvenog zakona o općinama. Zbog toga treba ovdje navesti samo one okružnice koje su bitno promijenile važeću razdiobu poslova iz 1918. godine. Okružnicom br. 3189-Prs od 30. prosinca 1924. godine dokinuti su: VII. Grobni - dodijeljen je VI. Odsjeku za socijalnu skrb i LX. Školski - dodijeljen je IV. Upravnom odsjeku. Okružnicom br. 1455-Prs-1926. od 8. listopada 1926. osnovan je Stambeni odsjek (umjesto Grobnog). No, već okružnicom br. 2326-Prs-1927. prestaje poslovanje VII. Stambenog odsjeka, koji je pridijeljen VI. Socijalnom odsjeku, a zatim već 1. listopada 1928. godine I. Gospodarskom odsjeku po okružnici br. 4039-Prs- 1928. Okružnicom br. 2773-Prs-1929. od 18. rujna 1929. provedena je reorganizacija Građevnog odsjeka, koji postaje Građevni odjel sa sljedećim odsjecima: Xu. Odsjek za ceste XIII. Odsjek za vodogradnje i kanalizaciju XTV. Odsjek za novogradnje općinskih zgrada XV. Odsjek za uzdržavanje općinskih zgrada XVI. Odsjek za građevno redarstvo XVn. Odsjek za regulaciju grada XVIII. Odsjek za izmjeru grada. Još prije toga bila je donesena okružnica br. 1547-Prs-1929. od 29. svibnja 1929. kojom je osnovan Statistički ured gradski. Okružnicom br. 476-Prs-1933. od 13. veljače 1933. osnovan je poseban ured Gradski ekonomat. Zatim slijedi osnivanje Mjesnog odbora za odbranu grada Zagreba od napadaja iz zraka na temelju okružnice br. 2301-Prs- 1935. od 25. lipnja 1935. Ubrzo nakon toga (1936) osniva se VII. Odsjek za tjelesni odgoj i za odbranu od napadaja iz zraka, a na temelju okružnice br. 706-Prs-1936. od 14. veljače 1936. godine. Sve ove promjene gradska uprava je izvršavala zato što su se teritorij i broj stanovnika grada Zagreba neprestano širili i povećavali, poslovi gradske uprave su se također povećavali, pa je to zahtijevalo česte upravne promjene. Isto tako se ove promjene mogu tumačiti i time stoje s organizacijske točke gledišta gradska uprava bila raskomadana, što je opet sve zajedno išlo na štetu općeg zajedničkog programa i plana te planske komunalne politike grada Zagreba. Ovdje također treba upozoriti i na činjenicu da se u gradu Zagrebu redovito svakih deset godina popisivalo stanovništvo. Posljednji popis bio je onaj iz 1931. godine. Prema tom popisu grad je brojao 185 581 stanovnika, koji su stanovali u 116