ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)
Strana - 89
D. Validžić, Prijedlog liste arhivske građe za visokoškolske ustanove, Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 87-99 Bez obzira na različite nazive, možemo zaključiti daje krug znanstvenih disciplina koje se bave edukacijom i školstvom dosta širok. Sve one, u većoj ili manjoj mjeri, u svojim istraživanjima mogu koristiti i arhivsku građu školskih institucija. Bilo bi pogrešno, i duhu znanosti kao kreativne djelatnosti suprotno, reći da su samo navedene discipline potencijalni korisnici navedene arhivske građe. I mnoge druge znanosti, ovisno 0 konkretnim istraživanjima, mogu imati potrebu da koriste ovu građu. Jasno je da je nemoguće taksativno nabrojiti sve znanstvene discipline, a još manje istraživačke probleme kojima arhivska građa školskih (posebice visokoškolskih) ustanova može poslužiti kao vrijedan izvor. Objektivna ograničenost pristupa koji želi nabrajanjem iscrpiti svu raznolikost istraživačkih problema mora se uzeti u obzir pri izradi liste arhivske građe visokoškolsih ustanova. Pritom treba biti maksimalno suzdržan u određivanju kategorija za ograničeno čuvanje. Stoga će za ograničeno čuvanje biti određene samo one kategorije registraturne građe, za koje nema nikakve sumnje da su bezvrijedne. Kakve su liste arhivske građe za djelatnosti po svojim obilježjima? Četiri su kriterija koji određuju obilježja liste - opseg, funkcija, koncepcija i vrijeme nastanka arhivske građe na koju se odnose. Prema opsegu razlikujemo sljedeće liste: opće, skupne (resorske) i posebne (pojedinačne). Opću listu mogu primjenjivati svi stvaraoci bez obzira na svoje posebnosti. Skupna (resorska) se odnosi na sve stvaraoce iste djelatnosti, a posebne liste se odnose na pojedine stvaraoce. Prema funkciji liste mogu biti negativne, pozitivne 1 mješovite. Negativne sadrže one vrste registraturne građe koje ne treba trajno čuvati. Za svaku pojedinu vrstu sadrže i rok čuvanja koji se temelji na relevantnim propisima i operativnim potrebama. Pozitivne liste sadrže one vrste registraturne građe koje zbog njihove vrijednosti treba trajno čuvati, a to je ona građa koju će nakon određenog vremena preuzeti nadležni arhiv. Mješovite liste sadrže i građu za trajno čuvanje i onu s ograničenim rokovima čuvanja. Prema koncepciji razlikujemo obvezne i orijentacijske. Obveznih se moraju pridržavati i imaoci i arhivi u postupku izlučivanja. Na temelju orijentacijskih ne može se obavljati izlučivanje, već su one podloga za izradu obveznih. S obzirom na vrijeme nastanka arhivske građe na koju se odnose, razlikujemo one koje prethode nastanku građe (apriorne ili aktualne) i one koje slijede nastanak građe (aposteriorne ili neaktualne). Lista arhivske građe za visokoškolske ustanove po svojim je obilježjima: a) skupna (resorska), b) mješovita, c) orijentacijska, d) aktualna. Metodološki pristup u izradi liste uvjetovan je raspoloživim empirijskim materijalom, kojeg čine prikupljeni prijedlozi lista sastavljeni od strane fakulteta. Metodom kompilacije, te analizom postojećeg materijala, došlo se do prijedloga liste. Pritom su korišteni uobičajeni kriteriji koje je ovdje dovoljno nabrojiti, a njihovo obrazloženje 89
