ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)
Strana - 58
J. Kolanović, Osnovna načela i smjernice nacrta novoga arhivskoga zakona, Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 49-61 Polazeći od takvog razmišljanja u nacrtu su data dva prijedloga: osnivanje Hrvatske arhivske uprave, koja bi imala sjedište pri Hrvatskom državnom arhivu, ali koja bi bila u sastavu Ministarstva kulture; ili zbog specifičnosti arhivske službe koja je nadležna za sva ministarstva, osnivanje Državne arhivske uprave. Bez obzira koja će se varijanta usvojiti, u nadležnost Arhivske uprave, prema nacrtu Zakona, spadaju svi upravni i stručni poslovi koji se odnose na arhivsku djelatnost i ustrojstvo državnih i drugih arhiva; priprema i nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa koji se odnose na arhivsku djelatnost; izrada prijedloga za osiguranje sredstava za arhivsku djelatnost u državnom proračunu; obavljanje inspekcijskih poslova u arhivskoj djelatnosti; provođenje natječaja i izbor stručnih arhivskih djelatnika u državnim arhivima; vođenje brige o školovanju i drugim oblicima izobrazbe stručnih arhivskih djelatnika; usklađivanje kulturne, znanstvene i izdavačke djelatnosti arhiva; usklađivanje međunarodne suradnje u arhivskoj oblasti. Arhivska uprava bila bi nadležna za cjelokupnu arhivsku djelatnost, uključujući i državna ministarstva i Ured Predsjednika Republike. S upravnog, pravnog i stručnog gledišta takav sustav ustroja arhivske službe odnosno djelatnosti omogućuje njezinu jedinstvenost i efikasnost na cijelom državnom području. 5. Vrste arhiva Pri utvrđivanju vrsta arhiva u Hrvatskoj iskrslo je pitanje da li stvoriti sustav državnih arhiva ili županijskih arhiva. U svim dosadašnjim raspravama, imajući u vidu konkretnu situaciju u pojedinim dijelovima Hrvatske, prevladalo je mišljenje da se zbog značenja arhivskoga gradiva stvori na cijelom području države mreža područnih državnih arhiva koji bi obavljali (odnosno koji mogu obavljati) i službu zaštite arhivskog gradiva za pojedine županije, gradove i općine. Prihvaćajući ovo načelo svi dosadašnji povijesni arhivi postali bi državni arhivi. Njima se još mogu pribrojiti i oni arhivi koji imaju sada svoje odjele u drugim središtima, a koja su postala županijska sjedišta (npr. Požega, Šibenik, Vinkovci). Kod širenja mreže državnih arhiva u svakom slučaju valja imati u vidu ne samo tvarnu zaštitu (jer se ona može postići stvaranjem tzv. sabirnih središta ili podružnica), nego i potrebe korisnika, kao i ulogu arhiva u kulturnom živom pojedinih gradova. Stvaranjem mreže državnih arhiva ne može se isključiti mogućnost da županije i gradovi stvaraju svoje arhive. Ukoliko županije i gradovi svoje arhivsko gradivo predaju na čuvanje državnom arhivu, razmjerno sudjeluju i u snošenju troškova. Prema postojećem Zakonu (članak 10) tijela lokalne samouprave bila su obvezna osigurati prostor. Nacrt predviđa mogućnost stvaranja i tzv. specijalnih arhiva, kao što su gospodarski arhivi, crkveni arhivi, sveučilišni arhivi, arhivi političkih stranaka, Arhiv HRTV. Vlada Republike Hrvatske određuje mrežu državnih arhiva, a Arhivska uprava utvrđuje uvjete pod kojima se oni mogu osnivati: osiguran primjeren prostor, dovoljan broj stručnih djelatnika, novčana sredstva i dovoljan broj korisnika. Pri određivanju 58
