ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)

Strana - 28

B. Zakošek, Razvoj zaštite arhivske građe ... Arh. vjesn., god. 37 (1994) str. 25^8 Devinaca, evakuiran i raspršen po bečkim i gradačkim arhivima. Postoje mišljenja kako je upravo propast arhivalija u ratnim okolnostima potaknula općine da uobliče ili obnove svoje jedinstvene pravne kodekse, statute, kako bi trajno osigurali nesmetano odvijanje utvrđenog društvenog poretka.

11 Statuti naših primorskih općina katkada izravno uređuju pitanje čuvanja ili rukovanja arhivom. Ti poslovi su po pravilu dani u dužnost općinskim kancelarima. U nabrajanju tih dužnosti najbolje možemo pratiti koje je vrste i kako nastaje registraturni materijal. Gdjegdje se navodi i kako i gdje se općinski spisi čuvaju te tko se s njima i na koji način može služiti.

12 S jačanjem gradske samosvijesti Rijeke početkom 18. stoljeća, uoči i nakon stoje grad 1719. godine patentom cara Karla VI. proglašen slobodnom lukom, učestalije su i obavijesti o sređivanju njegova arhiva. Već 1715. godine vijećnici kane nanovo urediti arhiv i izraditi katalog svih dokumenata.

13 Sredinom istoga stoljeća, točnije 1742. godine, zaključkom gradskoga vijeća urgira se u prilog sređivanju općinskih spisa, kako bi se isti mogli deponirati i čuvati u "javnom arhivu". Predlaže se i dovršenje izgradnje kancelarije i arhiva s ciljem boljeg čuvanja akata i sudskih spisa.

14 Sljedeće obavijesti o stanju riječkog općinskog arhiva nadnevene su godinom 1816. Opisuje se loše stanje dokumentacijske cjeline nazvane "archivio giustitiale" koja je sadržavala civilne i krivične spise bivšega riječkog Magistrata, napuštenu i neinventariziranu građu vrlo velike vrijednosti. Tridesetih se godina 19. stoljeća ozbiljnije pristupa sređivanju navedenih arhivalija, posebno kada zaslužni riječki povjesničar Ivan Kobler prihvaća dužnost honorarnog sekretara Magistrata. Tada se obavlja i sustavno izlučivanje građe, 10 F. Perroni, n. dj., str. 24 i 67. 11 Tako piše autor teksta o izradi gradskog statuta Rijeke u: Povijest Rijeke, Rijeka 1988, str. 111. Izrijekom se to tvrdi i u "Zakonu kaštela Mošćenic" koji biva prepisan "... z jedne stare kvaderni, ka je bila zlo tratana i štrapacana, i razderta va vreme od gveri ili rata z Benecani, kaje bila leta 1616." Cit. prema: Ante Šepić - Zakon kaštela Mošćenic, Rad JAZU, sv. 315, 1957, str. 254. 12 Statut grada Rijeke iz 16. stoljeća sadrži odredbu, po kojoj kancelari na svršetku godine procesne spise moraju pohraniti u općinskoj kancelariji i to s oznakom godine da se lakše pronalaze. K tome se dodaje i to, daje kancelar dužan naknaditi štetu svakom interesentu, ako se zbog nemara ili lijenosti kancelara ne bi ta građa mogla pronaći uredno složena, ili ako bi se kancelarovom krivnjom izgubila; U Kastvu se "stare knjige zakona" tj. urbar i statut Kastavštine "nahajaju v armariće va zide na lože komunskoj". Citati prema: B. Stulli, n. dj., str. 12 i 13; "Gradski kancelar pisao je gradske zapisnike, isprave i proglase, teje on jedini bio vlastan pisati pisma vjerodostojna, tako, da što bijaše pisano rukom drugom, ne imadjaše vjerovanja ni valjanosti nikakove, osim ako se dokaže, daje to učinjeno u odsuću gradskoga kancelara i dozvolom senjskog kapetana ili jednoga rektora." Citat prema: Mile Magdić, Statut kralja Ferdinanda III. od godine 1640. za grad Senj, Vjestnik Kr. Hrvatsko-Slavonsko-Dalmatinskog Zemaljskog arhiva, sv. 2/1900, str. 79. Ovo su samo neki od mnogobrojnih primjera gdje se u općinskim statutima uređuju u tekstu iznesena pitanja. 13 B. Stulli, n. dj., str. 13. 14 Isto, str. 14. 28