ARHIVSKI VJESNIK 37. (ZAGREB, 1994.)
Strana - 29
B. Zakošek, Razvoj zaštite arhivske građe ... Arh. vjesn., god. 37(1994) str. 25^8 izrada popisa i tehničko uređivanje građe. 15 U prvoj polovici 19. stoljeća javlja se i prvi poznati zahtjev za znanstvenim korištenjem građe. 16 Samoinicijativno, 1864. godine riječka Općina potiče, polazeći od sustava kojega su u to vrijeme rabili državni uredi, plan "reforme političkog arhiva" u Magistram. Sprovedba reforme započinje godinu dana kasnije i njome se uvode bitne novine u sustavu registracije i evidencije spisa. 17 Pola stoljeća kasnije, ponovno se izražava nezadovoljstvo stanjem riječkih arhivalija. Zato 1909. godine gradska uprava osniva Komisiju pod nazivom "Deputazione fiumana di storia patria", koja je imala nastojati oko sređivanja arhivalija koje su tvorile tzv. "archivio civico". Rečena komisija izražava 1921. godine potrebu da se konačno "povijesni arhiv" koji postoji u sklopu Municipija razdvoji od "administrativnog arhiva", te da mu se pridruže drugi javni arhivi stariji od 1870. godine. 18 U novim političkim okolnostima, nakon potpisivanja Rimskog sporazuma 1924. godine, kojim je Rijeka pripala Italiji, isti čimbenici obraćaju se vladi svoga novoga suverena radi uspostave državnog arhiva u Rijeci, kao ustanove u potpunosti odvojene od općinskih i pokrajinskih organa političke uprave. 19 Podrobnije smo se osvrnuli na povijesni tijek zaštite arhivske građe riječke Općine stoga, što već više stoljeća ova registratura nadmašuje opsegom proizvedene građe i nadležnostima sve ostale registrature na području djelovanja Povijesnog arhiva Rijeka. No, ponešto je već zapisano i o sudbini arhivalija riječkih gubernija (vlasti pokrajinskog značaja). 20 Ukratko ćemo dotaći i oblike skrbi za "spise" u manjim općinskim pismohranama na "našem" području. Zamjetna je pojava, da se često u općinske arhivarnice na pohranu primaju knjige i spisi drugih tvoraca. Na taj običaj je posebno upozorio Nikola Cmković. On u uvodu sumarnog inventara arhivskog fonda Veli Lošinj navodi sljedeće: "U Velom Lošinju bile su dvije službene pismohrane, općinskog poglavarstva i mjesnog Župnog ureda. Osim spisa i knjiga vlastitih registratura, u te su se pismohrane stjecale i 15 Isto, str. 23. Rezultati Koblerova arhivističkog rada još su i danas nezaobilazan oslonac u proučavanju najstarijih spisa riječke Općine. 16 Predsjedništvo Kapetanata odobrava 1845. godine "profesoru i patriciju" L. G. Cimiottiju korištenje arhiva kapetanata kako bi prikupio podatke za diplomatsku povijest Rijeke. Podatak prema: B. Stulli, n. dj., str. 24. 17 B. Stulli, n. dj., str. 24-25. 18 B. Stulli, n. dj., str. 41. 19 Gotovo svi relevantni dokumenti u vezi s osnivanjem riječkog arhiva, nalaze se u arhivskom fondu Historijski arhiv Rijeka. 20 Npr. B. Stulli, n. dj., str. 22. Svakako je gubemijalnoj pismohrani, kao političkoj oblasti s djelokrugom znatno manje samouprave, ostajalo i manje prostora za inicijativu glede skrbi za svoju registraturnu i arhivsku građu. 29
