ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)
Strana - 95
J. Kolanović, Hrvatsko običajno pravo... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 85-98 Kninski je sud bio središte pravnog tumačenja prastarih hrvatskih običaja koji su vrijedili na području starohrvatskih župa, pa prema tome na tlu "središta hrvatske države, koje je tu bilo od njena postanka do dolaska Turaka". 40 Razumljivo je stoga da se upravo na tom području i najdulje sačuvalo to izvorno hrvatsko običajno pravo koje je kodificirano u Novigradskom zborniku i Vranskom običajnom pravu. Činjenica o postojanju hrvatskog običajnog prava, koje je vrijedilo na području nadležnosti hrvatsko-dalmatinskog bana, sa sudskim sjedištem u Kninu gdje se to pravo i tumači, nužno traži podrobnije komparativno istraživanje toga prava bilo da je kodificirano (Vinodolski zakon, Novigradski zbornik, Vransko običajno pravo, Poljički statut) bilo da su mu tragovi sačuvani samo u ispravama. Na temelju tih izvora potrebno je u daljem istraživanju utvrditi koji su s jedne strane pravni elementi zajednički cijelom hrvatskom području, a s druge strane koje su pravne osobitosti svakoga područja, određene uže regije, kao izraz posebnosti gospodarsko-društvenog razvitka. U tom smislu bilo bi potrebno utvrditi ono što Barada naziva pravnim "prežicima" starohrvatske države kao i specifičnosti pravnih normi koje su nastale kasnijim razvojem. Utvrđivanjem tih pravnih "pražitaka" starohrvatske države moguće je jasnije utvrditi i određene elemente, izvorno zajedničke hrvatskom državnopravnom prostoru, a koji su preuzeti u statute komunalnih društava ih su se kao trajni običaji sačuvali u ispravama, kao izrazu pravne prakse. Konačno, postojanje triju, uvjetno rečeno "pravnih sustava" (ugarsko pravo u Slavoniji, hrvatsko običajno pravo na području južno od Gvozda i statutarno pravo komunalnih društava) odgovara i trima "tipovima" srednjovjekovnih društava na tlu Hrvatske sa specifičnostima njihova gospodarskodruštvenog razvoja. Unatoč specifičnostima takvog razvoja ne smije se, ipak, previdjeti i međuutjecaj tih "pravnih sustava" koji se u konačnici zasniva i na razmjerno jedinstvenom društvene—političkom razvoju hrvatskih zemalja. Dodatak 1376, svibanj 6. Zadar Karlo Drački poništava prvotnu presudu što su je donijeli »Latinski suci« u Zadru te na temelju hrvatskog običajnog prava, što ga tumače stari stručnjaci na Kninskom sudu, donosi novu presudu u posjedovnom sporu između cetinskog kneza Ivana Nelipića te plemića Vulkeca i Ostoje Nenadića. Karolus de Duracio, Dalmacie et Crohacie dux. Universis, présentes nostras litteras inspeeturis, tam presentibus quam futuris, salutem et dilecM. Barada, Starohrvatska seoska zajednica..., 158. 95
