ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)
Strana - 61
D. Validžić, Prijedlog liste arhivske građe... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 59-68 2. Objašnjenja o metodologiji izrade liste arhivske građe za znanstveno-istraživačku djelatnost Predložena lista arhivske građe za znanstveno-istraživačku djelatnost odnosi se na sve organe i organizacije u tom sektoru. Radi se o više vrsta stvaralaca: 1. Organi uprave i upravne organizacije - Ministarstvo znanosti i tehnologije i Republički zavod za međunarodnu znanstveno-tehničku suradnju; 2. Fond za znanost kao organizacija posredstvom koje se obavlja financiranje; 3. Znanstveno-istraživačke organizacije (instituti); 4. Znanstveno-nastavne organizacije (sveučilišta i fakulteti); 5. Znanstveno-istraživačke jedinice, tj. one organizacijske jedinice u organizacijama raznih djelatnosti koje se bave znanstvenim istraživanjima; 6. Profesionalna udruženja znanstvenika. Jasno je da će kod različitih vrsta organizacija nastajati i različita registraturna građa, a to se iz liste i vidi. Kakve su liste arhivske grade za djelatnosti po svojim obilježjima? Četiri su kriterija koji određuju obilježja liste - opseg, funkcija, koncepcija i vrijeme nastanka arhivske građe na koju se odnose. Prema opsegu razlikujemo sljedeće liste: opće, skupne (resorske) i posebne (pojedinačne). Opću listu mogu primjenjivati svi stvaraoci bez obzira na svoje posebnosti. Skupna (resorska) se odnosi na sve stvaraoce iste djelatnosti, a posebne liste se odnose na pojedine stvaraoce. Prema funkciji, liste mogu biti negativne, pozitivne i mješovite. Negativne sadrže one vrste registraturne građe koje ne treba trajno čuvati. Za svaku pojedinu vrstu sadrže i rok čuvanja koji se temelji na relevantnim propisima i operativnim potrebama. Pozitivne liste sadrže one vrste registraturne grade koje zbog njihove vrijednosti treba trajno čuvati, a to je ona građa, koju će nakon određenog vremena preuzeti nadležni arhiv. Mješovite liste sadrže i građu za trajno čuvanje i onu s ograničenim rokovima čuvanja. Prema koncepciji razlikujemo obvezne i orijentacijske. Obveznih se moraju pridržavati i imaoci i arhivi u postupku izlučivanja. Na temelju orijentacijskih ne može se obavljati izlučivanje, već su one podloga za izradu obveznih. S obzirom na vrijeme nastanka arhivske građe na koju se odnose, razlikujemo one koje prethode nastanku građe (apriorne ili aktualne) i one koje slijede nastanak građe (aposteriorne ili neaktualne). Lista arhivske građe za znanstvenu djelatnost mora imati sljedeća obilježja: a) skupna (resorska) b) pozitivna c) orijentacijska d) aktualna. 61
