ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 229

Vijesti. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 223-253 (Italija) na temu Mjesto obrazovanja u razvoju profesije. Iznijela je dosadašnja istraživanja te problematike, posebno ona objavljena u Archivum XXXIV te se zaustavila na pitanju tradicionalnih i novih zadaća arhivista (fizička zaštita dokumenata, sređivanje i izrada obavijesnih pomagala, INDOK služba i suradnja s korisnicima, suradnja sa sveučilištima i drugim istraživalačkim zavodima, suradnja s administracijom, odgojna i kulturna djelatnost, profesionalna izobrazba). P. Carucci je prikazala različite vrste arhivskih djelatnika, od tehničkog do znanstvenog osoblja, potrebu različitih profila ovisno o specijalizaciji. O istoj temi govorio je i Bryan Corbett osvrćući se na izlaganje P. Carucci. Khalifa Chater je govoreći o istoj temi stavila naglasak na nove vrste arhiva (posebno specijalizirane arhive, audiovizualne arhive, arhive poduzeća, arhive oralne povijesti) te u svezi s time naglasila i nove zahtjeve profesije. Ostajući na zahtjevima arhivske službe, naglasila je potrebu diferenciranog obrazovanja. Theo H.P.M. Thomassen govorio je o trajnom profesionalnom odgoju koji se sastoji od formalnog obrazovanja i profesionalnog rada. On je mišljenja da je profesionalna škola najpogodniji oblik za koordinaciju kontinuiranog obrazovanja arhivista. O kontinuiranom obrazovanju i arhivističkim tečajevima u Kini govorio je Ding Zhimin. O arhivističkim istraživanjima govorili su David B. Gracy, Martine Cardin i César Guttiérez Munoz. U Kongresnoj palači su organizirane i popratne manifestacije: Međunarodni prodajni salon arhivske i registraturne opreme, Kanadski salon arhivistike, AGORA (Mjesto susreta i profesionalnih predstavljanja), Međunarodni dokumentacijski centar (arhivskih publikacija), Izložba informatičke opreme, Audiovizualni centar. Organizatori Kongresa priredili su i obilazak najznačajnijih kanadskih arhiva u Montrealu, Quebécu i Ottawi. GENERALNA SKUPŠTINA MEĐUNARODNOG ARHIVSKOG VIJEĆA Tijekom održavanja XII. Međunarodnog kongresa arhiva u Montréalu (Kanada) održana je i Generalna skupština Međunarodnog arhivskog vijeća. U tu svjetsku organizaciju arhivskih djelatnika primljena je u travnju 1992. i Republika Hrvatska te je prvi put sudjelovala na Generalnoj skupštini kao punopravni član. U uvodnom izlaganju na prvoj sjednici Generalne skupštine, izvršni ravnatelj Međunarodnog arhivskog vijeća, gospodin Charles Kecskemeti osvrnuo se i na uništavanja arhiva i arhivske grade u ratu što se vodi u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Izričito je spomenuo uništenje bogatih fundusa Nacionalne knjižnice i Orijentalnog instituta u Sarajevu, kao i Arhiva Hercegovine u Mostaru. Naglasio je kako to uništavanje arhivske baštine, kao "pamćenja naroda" pokazuje kako su nedjelotvorna pravna sredstva koja je među229