ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)
Strana - 230
Vijesti. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 223-253 narodna zajednica prihvatila za zaštitu kulturnih dobara u slučaju ratnoga sukoba. U diskusiji nakon izlaganja uzeo je riječ predstavnik Hrvatske dr. Josip Kolanović, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva. Pozivajući se na temu Kongresa "zvanje arhivista u eri informatizacije" istaknuo je kako su arhivski djelatnici Hrvatske te Bosne i Hercegovine suočeni s osnovnom zadaćom arhivskih radnika - spasiti arhive od uništavanja. Odmah zatim, naglasio je da ne želi govoriti o političkoj dimenziji strašnoga rata koji još danas bjesni u Bosni i Hercegovini i dijelu Hrvatske, već da na primjeru razaranja i uništavanja arhivske građe, kao "pamćenja naroda" i izraza njegova kulturnog i povijesnog identiteta, želi upozoriti na angažiranje međunarodne javnosti u zaštiti arhivske grade u ratu. Arhivska građa je dio općeljudske baštine, pa je nužno stvoriti djelotvorne međunarodne mehanizme da se ona sačuva za buduće naraštaje. Tome će uvelike pomoći i međunarodno angažiranje na sigurnosnom snimanju najvrednijih arhivskih fondova. Konačno, istaknuo je i potrebu pomoći međunarodne zajednice u konzervaciji i restauraciji arhivske građe oštećene u ratu. Nastup predstavnika Hrvatske, predsjednik Međunarodnog arhivskog vijeća J. Favier ocijenio je odmjerenim te istaknuo dosadašnje intervencije Vijeća na zaštiti arhivske grade u ratnim razaranjima u Hrvatskoj. Pridružuje se prijedlozima kolege iz Hrvatske i izražava punu privrženost hrvatskim arhivistima. Na kraju je istaknuo da rat u tom dijelu svijeta pokazuje strahote genocida, a razaranje arhiva vodi uništenju duše naroda, pa zato i jest jedan od vidova uništenja samoga naroda. Sve je nazočne pozvao da ukažu na opasnost uništavanja arhiva kako u svojim sredinama tako i u međunarodnim tijelima. U raspravu se uključio i Jean-Pierre Vallot, državni arhivist Kanade i predsjednik XII. Međunarodnog kongresa arhivista. On je predložio formiranje posebne radne grupe za zaštitu arhiva od razaranja. Na kraju je i zamjenik generalnog direktora UNESCO-a Wolfgang Löhner izrazio svoje suosjećanje s kolegama iz Hrvatske. Podsjetio je također da je prije šest mjeseci predstavnik UNESCO-a posjetio Zagreb i Dubrovnik s namjerom pružanja pomoći hrvatskim arhivima. Naglasio je kako će sve akcije u vezi sa spašavanjem, konzervacijom i restauracijom arhivske građe u Hrvatskoj, UNESCO usklađivati s Međunarodnim arhivskim vijećem. Na Kongresu je sudjelovalo 2605 predstavnika iz 104 zemlje. Uz izražavanje podrške hrvatskim arhivskim djelatnicima, direktori brojnih zemalja izrazili su spremnost da se između Hrvatske i njihovih zemalja uspostave tješnje međusobne veze i suradnja. Među ostalima, potrebu takve suradnje posebno su naglasili direktor Saveznog arhiva Njemačke (prof. dr. Friedrich P. Kahlenberg), direktor Državnog arhiva u Izraelu (Moshe Mossek), kao i generalni direktor austrijskih državnih arhiva (dr. Kurt Peball). Za vrijeme održavanja Kongresa došlo je do susreta dr. Josipa Kolanovića s dr. Hansom Hoffmannom, predsjednikom Komisije za sukcesiju arhiva bivše Jugoslavije na Konferenciji u Bruxellesu. U razgovoru su gospodinu Hoffmanu iznijeti osnovni problemi sukcesije arhiva, posebno potraživanja Republike Hrvatske. 230
