ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)
Strana - 228
Vijesti. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 223-253 stručnjaka. Peter Homulos (Kanada) završio je ovaj krug izlaganja svojim referatom Učimo se iz iskustva muzeja. Prikazao je program računalske obrade kanadske kulturne baštine (The Canadian Heritage Information Network CHIN), kojemu je cilj izrada jedinstvenog inventara kulturne baštine i izmjena informacija između kanadskih muzeja te muzeja u inozemstvu. Prikazao je prednosti i nedostatke CHIN-a i istaknuo nužnost suradnje muzeja, arhiva, knjižnica i drugih ustanova u takvim projektima. Posljednji referat, koji nije bio predviđen i predstavljao je osvrt na kongresna izlaganja, održao je Charles M. Dollar na temu Arhivist u informatičko doba. Istaknuo je tri temeljna pitanja s kojima se suočava arhivist u novo informatičko doba. Prvo, premda se mijenja nositelj informacije, ostaje uvijek osnovna narav arhivske građe kao izvora informacije. Predmet arhivistike je, dakle, arhivska građa a ne informacija. Drugo, postoji razlika između arhivistike i informatike, kao dvije zasebne discipline. Stoga arhivisti moraju osigurati da arhivska građa i arhivska funkcija ne budu utopljeni u more elektroničke informacije. Treće, neophodna je izrada standarda informatičke tehnologije i arhivskih standarda. Na kraju je izrazio potrebu suradnje arhivske službe na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Organizatori su prije i poshje Kongresa organizirali posebne seminare. Na Sveučilištu u Montréalu od 30. kolovoza do 4. rujna 1992. održan je seminar na temu: Za integralnu arhivistiku: Rokovi čuvanja registraturne građe. Sudionici toga seminara su u nizu predavanja obradili dva, za suvremenu arhivistiku bitna pitanja: određenje arhivistike i pitanje vrednovanja registraturne građe. Carol Couture sa Škole knjižničarstva i informacijskih znanosti na Sveučilištu u Montréalu u svome referatu Temeljni pojmovi integralne arhivistike, polazeći od pojma arhivske građe, prikazao je pojam arhivistike i mjesto arhiva u izvorima informacija. O istoj temi je govorila i Christine Pétillat iz Francuskog državnog arhiva. Ona je stavila naglasak na povijesni pregled i značenje arhivskih dokumenata. Osvrnula se na tumačenje pojma "poštivanje fonda", na "teoriju o tri doba" dokumenata, primarno i sekundarno značenje dokumenata. Politiku upravljanja arhivima razradila je Mbaye Thiam iz Senegala. U svome se referatu osvrnula na potrebu legislative o arhivima, statusu arhivista, dostupnosti građe. Obradila je strukture u upravljanju arhivima (arhivska direkcija, Savjet, Generalna inspekcija) te programe djelatnosti (obrazovanje i objavljivanje). Posebno je obrađeno pitanje rokova čuvanja građe. Jacques Grimard imao je izlaganje Mjesto popisa s rokovima čuvanja u integralnom pristupu arhivistici. José Maria Jardím (Brazil) imao je izlaganje Pojam, izrada i primjena liste s rokovima čuvanja. Frank B. Evans (SAD) obradio je Temeljna načela za globalni pristup arhivu i pismohrani. Kanadski profesor arhivistike Terrence Eastwood razradio je pitanje Lista arhivske građe u integralnom poslovanju s registraturnom građom. U posljednjem referatu Ralph Westington (Kanada) opisao je postupak preuzimanja arhivske građe kanadske vlade. Nakon Kongresa, također na Sveučilištu u Montréalu održan je drugi seminar: školovanje arhivista. Uvodno predavanje održala je Paola Carucci 228
