ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)
Strana - 227
Vijesti. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 223-253 nastanak i čuvanje dokumentacije, istraživalačke metode i povijesna dokumentacija), II. Povijest društva i njegovih institucija, III. Arhivi u društvu (pojam arhiva, arhivski principi, arhivistička profesija), IV. Sadržaj i odnosi (odgovornost arhivista, informacijski sustavi, arhivi i suvremeni svijet), V. Arhivski poslovi (preuzimanje/vrednovanje, sređivanje/opis, zaštita/reprografija, dostupnost), VI. Upravljanje arhivima (organizacija posla, programiranje, arhivska zgrada, javnost). Na kraju ovog trećega tematskoga bloka održan je okrugli stol studenata iz Brazila, Kanade, Nizozemske, Senegala i Češke koji su se kritički osvrnuli na programe obrazovanja u arhivistici na svojim sveučilištima. Posljednji blok tema XII. arhivskog kongresa bio je usredotočen na temu Arhivski sustavi: zajednički rad u službi društva. Glavni referat imao je Grecia Vasco de Escudero (Ekvador). Naglasio je suvremeni napredak informatike i arhivistike. Pritom je upozorio na nedovoljnu razvijenost arhivske službe u Latinskoj Americi i pomoć koja joj je potrebna. Istaknuo je značenje međunarodnih organizacija za razvoj arhivske službe u Latinskoj Americi, kao i pomoć što ju te organizacije (posebno UNESCO i Međunarodno arhivsko vijeće) pružaju tim zemljama. Zaključak svoga izlaganja sažeo je u tri točke: omogućiti sudjelovanje svih struktura u uspostavi potrebne infrastrukture, utvrditi informacijsku politiku, planiranje i djelatnost te razviti obrazovne programe za tehniku i specijaliste u svim područjima arhivistike. U koreferatu Arhivski sustavi James G. Parker (Velika Britanija) prikazao je projekt mikrofilmiranja unutar Commonwealtha kojemu je bio cilj izrada kopija arhivske građe od značenja za sve zemlje Commonwealtha, a koja se nalazi u britanskim arhivima. Pritom je inzistirao na mikrofilmiranju, jer su nove tehnologije i skuplje i još nedovoljno provjerene. Istaknuo je potrebu suradnje pojedinih zemalja i stručnjaka. Jacques Lemoine (SAD) iznio je problem Koordinacije informacijskih sustava SAD. Prikazao je rad Odbora za koordinaciju informacijskih sustava (ACCIS) pri UN. U svojem izlaganju iznio je nove pristupe u upotrebi računala i razvoj različitih programa unutar država članica. Posebno je razradio djelatnost Odbora u koordinaciji informacijskih sustava i baze podataka UN, pri čemu je upozorio na Direktorij UN za bazu podataka i informacijske službe (DUNDIS) te prikazao način (navodeći literaturu i upute) rada na poboljšanju informacijske infrastrukture UN. Konačno, iskazao je pozitivne i negativne strane čitavoga sustava i mogućnosti što ih dostignuća Odbora pružaju za druga znanstvena područja. Vicente Parajon Collada (Komisija Europske zajednice) iznio je Akcijski plan za knjižnice u Europskoj zajednici. Akcijski program za zajedničku obradu podataka donesen je 1985. i potvrđen 1991., a sadrži a) kompjutorizaciju bibliografija, b) međunarodno povezivanje u jedinstveni sustav i izrada međunarodnih standarda, c) opskrba novih knjižnica informacijskim sustavima i prijenos tehnologije. U izlaganju je prikazano stanje knjižnica u Europskoj zajednici te je podrobno izložen spomenuti plan. Marcel Lajeunesse prikazala je Bibliotekarske sustave temeljeći svoje izlaganje na tri izazova koja su posljednjim naraštajima postavile biblioteke: standardizacija, tehnologija i obrazovanje 227
