ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 171

J. Ilić-Dreven, »Ozaljske« igraće karte. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 171-180 Josip Ilić-Dreven Rušćenica 34 Zagreb »OZALJSKE« IGRAĆE KARTE UDK 930.253:794.4](497.5) Izvorni znanstveni članak U grafičkoj zbirci Hrvatskog državnog arhiva pod brojem 1845 čuvaju se četiri fragmenta igraćih karata pronađenih 1929. u Ozlju. Radi se o najstarijim poznatim ostacima igraćih karata pronađenih u Hrvatskoj. U svjetlu najnovijih istraživanja na polju igraćih karata, autor je poduzeo svestranu analizu tih fragmenata te ih uspoređivao s dobro poznatim igraćim kartama. Postupnim otkrivenjem činjenica uspio ih je identificirati, odrediti im porijeklo te ispraviti krivu dotaciju. »Ozaljske« igraće karte spadaju u lombardijski tip Marsejskog tarok snopa. Snop (špil) se sastoji od 78 karata. 56 »standardnih« karata podjednako je podijeljeno unutar četiri boje talijanskog sustava. Unutar svake boje nalazi se deset brojčanih karata od asa (1 ) do desetice i četiri dvorske karte: dečko, vitez, dama i kralj. Ostatak snopa sastavljen je od dvadeset i dvije adutske karte (taroki od I do XXII). Karte su proizvedene na »talijanski način« u Trstu, između 1740. i 1753. Najvjerojatnije su u Ozalj dospjele zajedno s građevinskim majstorima iz Istre čiji je zadatak bio da obnove grad. U to su se vrijeme (tarok) karte koristile samo za igru, ali ne i za proricanje sudbine koje je postalo pouplarno tek iza 1781. Igraće su karte jedan od najzavodljivijih mamaca što ih je čovjek izmislio, jedinstveno sredstvo bijega »iz svijeta nužnosti u carstvo slobode«. Njihova rasprostranjenost kroz prostor i vrijeme sigurno to potvrđuje. Nebrojeno je mnogo načina njihove proizvodnje, oslikavanja, dizajna, veličina i oblika, a isto tako i svrha u koje se koriste. Proizvode se u ogromnim količi171