ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)
Strana - 113
J. Barbarie, Neke odredbe Vinodolskog zakona... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 99-116 se naime da su Rabljani uputili kraljevskom prijestolju žalbu protiv kneževa postupka jer da knez uvodi neke nove običaje i zakone protiv njihovih starih sloboda koje su dosada uživah. On ih, primjerice, prisiljava da prizivne parnice upućuju na njegov dvor, premda su ih Rabljani nekoć slali na banov dvor i sud. Knez također za sebe želi prisvojiti neku općinsku zemlju. Elizabeta mu stoga nalaže da ne unosi nikakve novine i da se zadovolji samo onom plaćom koju su Rabljani davali njegovim prethodnicima 69 . d) Petnaestak godina prije donošenja Vinodolskoga zakona Slavonski sabor kodificira procesno pravo u različitim sudskim sporovima građanskog i krivičnog prava, o čemu se u pravnoj znanosti ne vodi dovoljno računa. Godine 1273. ban Marija Čak proglašava sljedeće zaključke Hrvatskog sabora koji, kako se u uvodnom dijelu ove isprave veli, »počivaju na istinskim i zakonitim razlozima«: 1. Nijedan tužitelj ne smije uzeti za svjedoka svoga pristava, krvnoga srodnika, rođaka, slugu ili župnika. 2. Ako se ročište određuje pred banom, poziv ima biti uručen petnaest dana prije, a ako pred banskim sucima, onda osam dana prije održavanja ročišta. 3. Tužitelj će na prvom ročištu u obliku sudskog spisa iznijeti tužbu kako ne bi ostalo mjesta za prevare i podvale. 4. Ako se pozvani ne pojavi na prvom ročištu, platit će kaznu od 40 denara, a za svaki shjedeći izostanak platit će kaznu po običaju kraljevine. 5. U sudskom sporu zbog posjeda, krade, nasilja, ubojstva ili izdaje, ako se stranka pozvana na ročište pojavi osobno ili preko svoga zastupnika, donošenje konačne i neodložne presude ima se produživati bez kazni sve do sedmog ročišta, a od primanja poziva na ročište do njegova održavanja ima proći 15 dana, ili se za sedam naloga što se zakonski mogu primiti određuje jedno neodložno ročište. Ako se tko u navedenim slučajevima pozvan ne pojavi na sedmom ročištu, sudac će na osmom ročištu javno proglasiti da se krivac ima pokoravati zakonu, a za nedolazak na prijašnja ročišta ima iznijeti pravi i opravdani razlog. 6. Ako bi se netko usprotivio pristavu ili mu laž spočitnuo, a svoju tvrdnju zakonski ne bi mogao dokazati, za kaznu će platiti jednu marku. 7. Ako netko pretuče pristava ili kaptolskoga čovjeka poslana za svjedoka, i ako mu se to zakonski dokaže, platit će kaznu od 10 maraka. 8. Ako netko na sudu ustvrdi da su kaptolska pisma lažna, a kraljevskim pismima ne dokaže protivno, platit će kaznu od 10 maraka. 9. Ako bi netko bio osuđen na novčanu kaznu što je ima platiti sucu ili protivnoj stranci i ne plati je do drugoga ročišta, a na trećem ročištu kraljevinski sudac sa svjedokom Čazmanskog ili Zagrebačkog kaptola i svjedocima Zagrebačke ili Križevačke županije zatraži da se od dobara protivne stranke plati dug prema pravednoj procjeni, suci će, imajući u vidu imovno stanje dotičnoga, odrediti rok da isplati što po zakonu ima isplatiti. 10. Ako bi netko bio okrivljen zbog zločina izdaje ili zbog kovanja lažnog novca, pa ako tužitelj ne bi mogao dokazati, tužitelj se ima osuditi na istu kaznu predviđenu za te zločine {poena talionis). 11. Ako bi netko na sudu iznio da dotični žitelj kraljevine provodi nasilnički život, a to ne dokaže, platit će kaznu za polovicu ubojstva, tj. 60 pensa. A ako tužitelj kaže osumnjičenome CD XVI 212, 259-260. 113
