ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 68
Antun Brajković, Institucije državne vlasti u Istri (1848-1918). Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992). 35-36, str. 65—88. Nakon što je Okružje Pazin ukinuto, dio nadležnosti prenesen je na Namjesništvo u Trstu a dio na kotarske urede, a od 1861. godine stanovitu nadležnost Okružja preuzeli su Zemaljski sabor odnosno Zemaljska vlada u Poreču. 6 2.1.3. Zemaljski sabor Na temelju ustava od 4. ožujka 1849. godine donesen je 25. siječnja 1850. godine Carski patent kojim je bio proglašen zemaljski ustav za Goričku i Istru. Međutim, odredbe tog zemaljskog ustava ostvarene su tek nakon ukidanja Bachova apsolutizma, kada je na temelju carskog patenta od 20. listopada 1860. godine objavljen Carski patent od 28. veljače 1861. godine, prema kojemu se, između ostalog, prišlo formiranju Zemaljskog sabora odnosno Zemaljske vlade u Poreču za Istru i kvarnerske otoke Cres, Krk i Lošinj. Međutim, Sabor nije imao istu ulogu i status kao prijašnje Okružje: kotarski politički organi nisu bili podređeni Saboru nego Namjesništvu u Trstu. Zemaljski je sabor obavljao stanovitu zakonodavnu vlast, a za Carevinsko vijeće u Beču birao je zastupnike. Sabor je bio ovlašten da raspravlja o zakonima zemaljskog značenja te da caru na odobrenje podnosi prijedloge zakona iz svoje nadležnosti. Da bi neki zemaljski zakon stupio na snagu, bila je potrebna prethodna suglasnost Sabora i naknadna potvrda cara, i to bez obzira da li je neki zemaljski zakon predložio Sabor ili neki središnji organ. Djelokrug nadležnosti Sabora u poslovima zemaljskog značenja odnosio se: 1. na donošenje svih odredbi u svezi s poljodjelstvom, javnim građevinama koje su se uzdržavale sredstvima pokrajine, dobrotvornim ustanovama koje su se financirale iz zemaljskih sredstava, te u svezi s proračunom i podnošenjem računa o zemaljskim prihodima iz pripadajuće imovine, oporezivanja za zemaljske svrhe i korištenja zemaljskih kredita, kao i u svezi s redovnim i izvanrednim zemaljskim izdacima; 2. na donošenje odredbi u okviru općih zakona u svezi s općinskim poslovima, vjerskim i školskim poslovima i prijevozom, opskrbom i smještajem vojske; 3. na donošenje odredbi o ostalim predmetima radi dobrobiti i zbog potreba pokrajine, tj. u svezi s poslovima koji su se posebnim odredbama dodjeljivali zemaljskom zastupstvu. Na čelu Sabora nalazio se zemaljski poglavar (kapetan); njega i zamjenika je imenovao car iz redova zastupnika. Sabor je raspravljao i odlučivao na sjednicama. 6 Stulli, n. dj. str. 16, 17: RGBl 170, 1849, str. 221-222, RGBl 295, 1849, str. 459-461, RGBl 246, 1860, str. 40: vidi i fond Okružje Pazin (1825-1860), kut. 3, 1849, br. 679 u Historijskom arhivu Pazin. Istarsko okružje je imalo njem. naziv "K.k. Kreisbehörde", "K.k. Istrianer Kreisamt", itd. a talijanski naziv I.R. Capitanato Circolare 68
