ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 69

Antun Brajković. Institucije državne vlasti u Istri (1848-1918). Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 65—88. Namjesnik za Austrijsko-ilirsko primorje ili njegovi zamjenici imali su pravo pribivati u saborskom zasjedanju te u svako doba, tj. prije bilo kojeg zastupnika, dobiti riječ. Zapisnici Sabora morali su se preko Namjesništva u Trstu slati na uvid caru. Sam Sabor nije smio stupiti u izravni doticaj s drugim zemaljskim zastupničkim tijelima. U svezi sa sporovima o stupanju na snagu određenih odluka, zemaljski je poglavar preko Namjesništva u Trstu bio dužan tražiti konačnu odluku cara. Zemaljski se sabor markgrofovije Istre sastojao od trideset članova: po položaju su bili članovi tršćansko-koparski biskup, porečko-pulski biskup, i krčki biskup a ostalih 27 zastupnika biralo se prema posebnom izbornom pravilniku. Na prvu sjednicu u Poreču Sabor se sastao 6. travnja 1861. godine. Tijekom narednih godina donio je niz važnih zakona zemaljskog značenja. 8 Nakon zasjedanja u Poreču, pa i ranije u Puli i Kopru, Sabor se u Kopru sastao na posljednju sjednicu 18. listopada 1910. godine da bi ga car konačno raspustio 30. siječnja 1914. godine. 9 2.1.4. Zemaljska vlada Zemaljska je vlada bila izvršni organ Sabora. Na čelu su bili zemaljski poglavar, kojeg je imenovao car, te još četiri prisjednika, koje su između sebe izabrali zastupnici Sabora; i prisjednici i zemaljski poglavar morali su biti i članovi Sabora. Zemaljska se vlada brinula o upravi nad zemaljskom imovinom, nad zemaljskim fondovima i ustanovama, a nadalje je trebala nadzirati i rukovoditi radom svojih službenika. Osim toga vlada je izvještavala Sabor o provedbi odluka Sabora te je Saboru na vlastitu pobudu ili na zahtjev Sabora podnosila razne prijedloge u svezi sa zemaljskim poslovima, stipendijama, imenovanjima i si., a u svim je pravnim poslovima predstavljala zemaljsko zastupstvo. 10 Carskim patentom od 9. travnja 1916. godine imenovana je Zemaljska upravna komisija za Istru, pa je time prestala postojati i Zemaljska vlada. 11 7 Stulli, n. dj. str. 26. 27. 39: RGBl 312. 1860 i RGBl 20, 1861, str. 198­204: Milanović, n. dj. knj. I, str. 255-272, isto, knj. II str. 87-163. 8 Bollettino delle Leggi ed Ordinanze per il Litorale austro-illirico (skraćeno BOLE), 9, 10, 13, 1863. i 10, 1869. Milanović, n. dj. knj. I, str. 257. 9 Milanović, n. dj. knj. II, str. 154, 160. Istarski je Sabor imao njem. naziv "Landtag" a talijanski "Dieta Provinciale". 10 Vidi bilješku br. 7, te RGBl 20, 1861, str. 199, 202, 204. 11 Milanović, n. dj. knj. II, str. 163. Zemaljska je vlada imala naziv na njem. jeziku "Landesausschuss" a na tal. je­ziku "Giunta Provinciale". 69

Next

/
Oldalképek
Tartalom