ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 32

Frane Ivković, Organizacija uprave u Dalmaciji za vrijeme druge austrijske vladavine 1814-1918. Arhivski vjesnik. 34-35 (1991-1992). 35-36, str. 31-51 Mirom u Campo Formiju 1797. godine prestala je mletačka vlast u Dalmaciji. Ugovorom o primirju u Leobenu (17. listopada 1797.) Austrija je dobila Dalmaciju s Bokom kotorskom. Ta prva austrijska uprava trajala je osam godina i u tom kratkom razdoblju izvršene su znatne sudske i upravne reforme. Austrijsku reorganizaciju uprave i sudstva prekinula je francuska okupacija Dalmacije 1806. godine. Poslije poraza Austrije kod Austerlitza (2. prosinca 1805.), Austrija se mirom u Bratislavi, 26. prosinca 1805. godine, morala odreći Dalmacije. Francuske trupe zauzele su Dalmaciju sredinom 1806. godine i ostale u njoj do Napoleonovog sloma 1813. Pod francuskom vlašću Dalmacija je prošla kroz dvije faze svoga državnog razvitka. U prvom razdoblju od 1806. do 1809. godine Dalmacija se nalazila u sastavu francuske Kraljevine Italije, a u drugom razdoblju od 1809. do 1815. (stvarno do 1813., jer je Austrija već tada ponovno zauzela Dalmaciju) ulazi u sastav Ilirskih provincija sa sjedištem u Ljubljani. Karakteristika francuske uprave je u tome, što je u kratkom vremenu nastojala primijeniti u Dalmaciji moderne građanske zakone i odvojiti sudstvo od uprave pa je u tom smislu izvršila organizaciju uprave, sudstva te raznih izvršno-upravnih organa. Francuske pokušaje da to i provede prekinula je Austrija ponovnom uspostavom svoje vlasti u Dalmaciji od 1815. do 1918. godine. Naime, austrijske trupe ušle su u Dalmaciju u prosincu 1813., u Dubrovnik u siječnju 1814. i u Boku kotorsku u srpnju 1814. godine. Na Bečkom kongresu 1815. godine navedeni posjedi priznati su Austriji. Cesare Garimberti, Manuale del rego di Dalmazia per l'anno 1879, god. VIII, Zadar 1879. Romano Jelić, Zdravstvo Benkovačkog kraja do 1941., Benkovački kraj kroz vjekove, u: Zbornik, Benkovac 1987. Valentino Lago, Memorie sulla Dalmazia, tom I, Mleci 1868. Francesco Madirazza, Stona e constituzione del comuni Dalmati, Split 1911. Luigi Maschck, Manuale del regno di Dalmazia, god. I, Zadar 1871. Vjekoslav Maštrović, Razvoj sudstva u Dalmaciji u XIX. stoljeću, Zagreb 1959. Vjekoslav Maštrović, Zadarska oznanjenja iz XVIII, XIX. i početka XX. stoljeća (Jadertina Croatica), Zagreb 1979. Grga Novak, Prošlost Dalmacije, knj. II, Zagreb 1944. Šime Peričić, Vojna krajina u Dalmaciji, u: publikacija Vojne krajine u jugoslavenskim zemljama u novom veku do Karlovačkog mira 1699. (naučni skupovi SANU), knj. XLVII, Odelenje istorijskih nauka, knj. 12. Beograd 1989. Ivo Perić, Dalmatinski sabor 1861-1912. (1918) god., Zadar 1978. Ferdo Šišić, Kako je postao geografski pojam Dalmacije, u: Alamanah Jadranska straža za 1927. GAZZETTA DI ZARA, god. 1832-1850. GLASNIK DALMATINSKI, god. 1849-1866. GEOGRAFSKE I TOPOGRAFSKE KARFE DALMACIJE I SUSJEDNIH OBLASTI, Historijski arhiv Zadar LIST DRŽAVNIH ZAKONA I NAREDBI ZA KRALJEVINU DALMACIJU, god. 1875-1918. MISCELLANEA, ARHIVALIJE, Historijski arhiv Zadar RACCOLTA DELLE LEGGI ED ORD1NANZE PER LA DALMAZIA, god. 1819-1848. ŠTAMPE, Historijski arhiv Zadar 32