ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 21

Hodimir Sirotković, Organizacija Sabora Hrvatske i Slavonije u nagodbenom razdoblju (1868-1918). Arhivski vjesnik. 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 21-30 Hodimir Sirotković Nazorova 33 Zagreb ORGANIZACIJA SABORA HRVATSKE I SLAVONIJE U NAGODBENOM RAZDOBLJU (1868-1918) UDK 342.5 (497.13) "1868/1918" (091) Pregledni članak Primljeno: 24. 1. 1992. Autor u svom radu opisuje organizaciju Sabora Kraljevine Hrvatske i Slavonije u vremenu nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. pa do jeseni 1918. godine. Medu autonomnim vlastima Banske Hrvatske isticao se Hrvatski Sabor kao nosilac hrvatske zakonodavne autonomije. Nadležnost Sabora obuhvaćala je pravo donošenja zakona u svim poslovima koji su Nagodbom priznati kao autonomni (cjelokupna unutrašnja uprava, sudstvo, pravosuđe, prosvjeta, kultura, vjerski poslovi), ali uz kraljevu sankciju. Sabor je također odobravao i rashode zemaljske uprave i vršio određenu kontrolu nad upravom putem interpelacija, anketa i rezolucija. Hrvatski sabor javlja se kao staleška skupština hrvatskih zemalja još krajem 13. stoljeća. Kao predstavničko tijelo počinje djelovati u lipnju 1848. godine, a njegovo posljednje zasjedanje u Austro-Ugarskoj Monarhiji zaključeno je krajem listopada 1918. godine. U staroj, centralističkoj jugoslavenskoj državi, eliminiran je Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo hrvatskog naroda. Tek nakon sporazuma Cvetković-Maček (u kolovozu 1939.) Uredbom o Banovini Hrvatskoj ponovno je formiran Sabor kao vrhovno zakonodavno tijelo za područje Banovine Hrvatske. Tada je donesena Uredba o izbornom redu i ustrojstvu Sabora Banovine Hrvatske (14. I. 1940.). Sabor se međutim, zbog početka drugog svjetskog rata, nije nikad sastao. 21