ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 148
Rainer Egger, Dvorsko ratno vijeće i Ministarstvo rata kao središnji upravni organi Vojne krajine. Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992). 35-36. str. 139-155 Peta ekspeditura je trebala biti nadležna za "područje unutrašnjoaustrijske vojske podređene dvorskom ratnom vijeću, nadzor nad pomorskim granicama, dva generalata, Karlovački i Varaždinski, te područje Like"; godine 1714. prešla je, međutim, ova nadležnost ponovo na prvu ekspedituru. 29 Ove promjene našle su svoj odraz u protokolima, kazalima i odlaganju spisa Dvorskog ratnog vijeća samo u tome što su od 1704. godine vođene odvojene poslovne knjige za pravosuđe, te su i odgovarajući spisi odlagani pod vlastitom signaturom. Međutim druge dvije upravne odredbe koje ovdje moramo ukratko spomenuti, našle su svoj arhivistički odraz. Godine 1717. izdvojena je Vlaška, obalni pojas između Senja i Zadra iz krajiške uprave i podređena tršćanskom zapovjedništvu, nakon različitih promjena upravne nadležnosti ovog područja, postalo je konačno 1776. godine Dvorsko ratno vijeće u Beču vrhovna instanca; u istoj godini pristigla je Dvorskom ratnom vijeću jedna količina spisa iz godina 1751-1776. koji se odnose na Senj, Karlobag, Kraljevicu i Bakar, a koja je konačno došla u Ratni arhiv. 30 Druga uspostavljena ustanova bila je 1719. "Neoakvistička poddelegacija" koja je trebala osigurati organizaciju područja oslobođenih od Turaka (temišvarski Banat, Srbija, pet vlaških distrikata). Tri kutije spisa i dvije knjige za razdoblje 1714-1740. ove Poddelegacije sačuvane su i danas u Ratnom arhivu. Podređivanje Dvorskog ratnog vijeća u Grazu bečkim središnjim organima dovelo je do daljnjeg reduciranja njegovih kompetencija i do ograničenja njegove samostalnosti. "Instrukcija i naredba o našoj unutrašnjoaustrijskoj zemlji, kao i vice-predsjednika i savjetnika koji će se ubuduće tamo nalaziti, te svoj rad prema potrebi obavljati i o općem dobru voditi računa...", ova uputa od 20. kolovoza 1722. godine posebno je to istakla. Namjesto Dvorskog ratnog vijeća sada je osnovano jedno "dvorsko mjesto" kojim je rukovodio vice-predsjednik, pravo staleža da imenuje oficire sada je ograničeno, a prilikom zasjedanja Zemaljske skupštine ovo "dvorsko mjesto" zastupalo je interese zemaljskog kneza, o jednom staleškom gremiumu nije se više moglo govoriti. Original ove upute koju je izdao car Karlo VI. dio je "arhiva kancelarije Dvorskog ratnog vijeća" i čuva se danas u Ratnom arhivu. 31 Ovaj izuzetno vrijedan arhiv (obuhvaća danas 87 kutija) nastao je na osnovi izbora dokumenata i sadrži danas patente, ugovore, instrukcije, pravila i slično (u izvorniku i u kopijama) sređene u 19 predmetnih rubrika. Radi se o jednom od najstarijih arhivskih tijela Ratnog arhiva, iako se on nastavlja na arhiv kancelarije Dvorskog ratnog vijeća osnovanog 1711. godine na inicijativu princa Eugena, koji je prema tadašnjoj uputi trebao sakupljati sav materijal, koji bi Dvorskom ratnom vijeću odnosno monarhu trebao stajati na raspolaganju kao važan izvor 29 ÖZV 1/3, br. 40B, str. 51, 535. 30 U toku izvršenja arhivskog sporazuma iz 1923. godine predate su ove arhivalije Jugoslaviji (Republici Hrvatskoj - op. prev.), te Ratni arhiv u Beču danas posjeduje samo kopije ove grade (19 kutija) - izvornici nalaze se danas u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu (op. prev.). 31 KA, KzlA IXa-10. 148
