ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 143

Rainer Egger, Dvorsko ratno vijeće i Ministarstvo rata kao središnji upravni organi Vojne krajine. Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 139-155 granice još uvijek bila u nadležnosti Dvorskog ratnog vijeća u Beču, ali je želja cara za učešćem staleža u snošenju troškova obrane uvjetovala i njihovo zahtijevanje za suodlučivanjem. Beč je još jedno vrijeme inzistirao na nadležnosti Carskog dvorskog ratnog vijeća, iako su krajiška područja pripadala kraljevinama Ugarskoj i Hrvatskoj. Nakon podužih pregovora sa staležima, te zaključka Zemaljskog sabora u Grazu siječnja 1577. godine, prenio je car Rudolf II. 1578. godine ovlasti nad slovenskom i hrvatskom granicom na svog ujaka Karla II. Već 2. siječnja iste godine izdao je nadvojvoda uputstvo za svoje vlastito dvorsko ratno vijeće u Grazu; 25. veljače primio je od cara punomoć da kao administrator slovenske i hrvatske granice upravlja i financira iz Graza područja koja su pripadala Ugarskoj i Hrvatskoj, čime je u stvari stvorena jedna neobična državno-pravna konstrukcija. Na zasjedanju Zemaljskog sabora u Brucku na Muri prihvatili su staleži triju unutrašnjoaustrijskih zemalja ovu odluku, te time preuzeli veliku odgovornost, kao i teret. Doduše, služba na granici pružala je unutrašnjoaustrijskom plemstvu lijepe mogućnosti, sto je kasnije dovelo do velikih poteškoća.

14 Novostvoreno unutrašnjoaustrijsko Dvorsko ratno vijeće bilo je za razliku od bečkog (carskog) Dvorskog ratnog vijeća staleška institucija, njegove članove predlagali su zemaljskom knezu zemaljski staleži, trojica su trebala biti iz Štajerske, dvojica iz Koruške, a dvojica iz Kranjske; oni su trebali imati vrhovni nadzor nad redom medu krajišnicima na granici, provoditi novačenja, te nadzirati nastavak izgradnje utvrda i stanje opskrbe. Pojedinačno gledano staleži u Štajerskoj bili su zaduženi za obranu granice između Save i Drave (Slavonska granica - Varaždinski generalat), a staleži Koruške i Kranjske za teritorij od Karlovca do Jadrana (Hrvatska granica - Karlovački generalat). Dvorsko ratno vijeće u Grazu raspolagalo je vlastitom kancelarijom i knjigovežnicom, smještenom u staroj utvrdi. U Grazu je također postojala i vrhovna oružana koja je glede oružja u pograničnim zemljama bila podređena Dvorskom ratnom vijeću, a glede ostalog, međutim, Dvorskoj komori. Arhiv ove dvorske ustanove nalazi se danas, također, u Ratnom arhivu, obuhvaća 142 komada protokola (s indeksima) i 58 kutija grade. Gore spomenuta podjela krajiške uprave nalazi svoj odjek i u kancelarijskom poslovanju: postoje dvije serije protokola i grade Windica i Croatica (tek od 1738. postoji nadalje samo jedna jedinstvena serija). Spisi počinju s godinom 1578. ali se u prvoj kutiji nalazi i nekoliko predspisa iz 1566. godine. U slučaju ove pismohrane (registrature) nije bilo podjela protokola na expedit i pismohranu (registraturu). Nadalje, upis se nije vršio prema prvom slovu i prvom samoglasniku u riječi, već prema prva dva slova, dakle Graz pod Gr. itd. Izgradnja utvrde Karlovac bila je prvi veliki zadatak novog upravitelja (administratora) granice, ova utvrda bit će sve do 18. stoljeća središte uprave Vojne krajine, iako se kasnije nalazi na teritoriju civilne Hrvatske. 14 KA, KzlA IXa-l; objavljeno kod Thiel, AÖG 105, str. 96-100. 143