ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 142

Rainer Egger. Dvorsko ratno vijeće i Ministarstvo rata kao središnji upravni organi Vojne krajine. Arhivski vjesnik. 34-35 (1991-1992). 35-36. str. 139-155 S godištem 1556/57. započinju protokoli Dvorskog ratnog vijeća koji se u izuzetnom nizu - sačuvano je preko 7500 protokola i indeksa, 4160 kutija "Protocolla", te preko 5600 kutija dokumenata - protežu sve do polovice 19. stoljeća. Prve knjige sadrže doduše tek površne izvode i registre koji navode skoro samo osobna imena. Korisnici ove grade trebaju obratiti pažnju na jednu značajku ove kancelarije: podjela protokola na ulazne i izlazne, pri čemu iznenađuje oznaka istih; ulazni se označava sa "Expedit" zato što "ulazni se predmeti nakon otvaranja i uzimanja u obradu dostavljaju našem expeditoru kako bi ih on mogao abecednim redom... upisati"; izlazni naprotiv sa "Registratura", budući da je svaki akt koji je izlazio iz ustanove dolazio na protokol ira nje nakon odašiljanja.

12 Stoga su vodena dva odvojena protokola i njima pripadajući indeksi. Od 1573. do 1644. godine upisivali su se pojedinačni spisi u protokole poredane prema njihovom pošiljaocu odnosno primaocu, odgovarajući povratni spisi olakšavaju ipak traženje (npr. carsko veličanstvo, vojvoda Karlo, Dvorska komora, natporučnik slovenske granice, zapovjednik Kaniže itd.). Do 1752. godine zadržalo se odvojeno vođenje protokola expedit-registratura, a od 1690-1693. te od 1704. godine uveden je posebni protokol (s pripadajućim kazalom) za pravosudne poslove. Za današnjeg korisnika arhivske građe to baš ne predstavlja olakšanje, često je prisiljen kod svojih istraživanja pregledati i po dva do tri sveska za pojedino godište. Stoga jedna uputa za korisnike ovih urudžbenih zapisnika koja vrijedi za čitavo razdoblje obrađeno u ovom tekstu: upisi u kazala vršili su se abecedno prema prvom slovu, te prvom vokalu u riječi, dakle Agram pod A-a, Graz pod Ga itd. Pritom, svakako, treba obratiti pažnju na tadašnji način pisanja imena, npr. Ugarska pod Hungarn, Hrvatska pod Croatien, Kranjska pod Crain i si. Često je arhivist prisiljen prelistati čitavu abecedu u kazalima dok nade traženu natuknicu. "Uredba za kancelariju Dvorskog ratnog vijeća" iz 1564. godine obnovljena 1607. godine pod Rudolfom II. - regulirala je kancelarijski postupak, te i ovdje nailazimo na zahtjev da se rješenja "zatim dostavljaju vrhovnicima i zapovjednicima naših krajina".

13 U početku je Dvorsko ratno vijeće u Beču bilo jedina dvorska institucija kojoj je bila povjerena uprava i rukovođenje (to bi se kasnije zvalo ministarstvo i vrhovni štab) carskom vojskom, neposredno podređena caru. Promjena je nastala 1564. godine nakon diobe nasljeđa. Nadvojvoda Karlo II. "Unutrašnjoaustrijski" (Štajerska, Koruška i Kranjska) preuzeo je punu odgovornost za vladavinu nad ovim područjem tako važnim za obranu granica, što je uvjetovalo osnivanje vlastitog dvora i središnjih upravnih oblasti u Grazu. Već 1564. godine imenovanje ovdje predsjednik Dvorske komore, iz 1568. godine potječe prva uredba za Dvorsku komoru u Grazu koja je vrijedila sve do razdoblja princa Eugena i njegovog jakog utjecaja na sve vojne poslove. U početku je obrana 12 Thiel, AÖG 105, str. 168. 13 ÖZV, 1/2, br. 19, str. 307-313; KA, Prager Hofkriegsrat - H KR (Dvorsko ratno vijeće u Pragu) 1607. br. 131. 142