ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 134
Ivan Pederin, Organi Austrijskog nadzora nad tiskom u Dalmaciji poslije 1848. Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 121-138 favorizira Slavene u Dalmaciji, a time i planove južnih Slavena na štetu Austro-Ugarske pa rezmatra mogućnost da se u Dalmaciji osnuje promadžarska stranka, Dalmacija da se pripoji Madžarskoj, odnosno Hrvatskoj. No onda bi Madžarska u Dalmaciji morala biti za Talijane, Hrvati bi bili protiv Madžarske koja bi tu opoziciju podnijela teže od Austrije. Madžarska bi onda bila prisiljena na koncesije Slavenima i morala bi im dati više nego što će im dati Austrija. Te koncesije odnosile su se zapravo na predstojeću okupaciju Bosne i Hercegovine. Okružno poglavarstvo znalo je slati i ispravke članaka koje je smatralo klevetničkim pa ih je "II Dalmata" morao tiskati kao ispravak poslan 6. listopada 1874. (543 IX 2/3 1403). Vlast je postajala opreznija pa je tražila da joj tiskara pošalje probni otisak prije distribucije. No tu opet nije bilo jednodušnosti okružnog poglavara s državnim odvjetnikom. Kad je okružni poglavar Zanchi u Splitu predložio 7. lipnja 1875. zabranu lista "L'Avvenire" zbog zlonamjernosti (sedizione) u smislu Par. 300 KZ državni odvjetnik se nije s njim složio i nije izrekao zabranu, no zato je zabranu izrekao državni nadodvjetnik u Zadru i to zabranu brojeva 25, 26, 29 i 30 "L'Avvenire" zbog napada na ličnost namjesnika i na carsku vladu. Okružni poglavar u Splitu Karl Kutschigg pisao je Rodicu 23. prosinca 1876. (571 IX 2/2 2319 i 2406) o postupku koji se vodi protiv direktora "L'Avvenire" Enrica Matcovicha i urednika Artura Colautti. Primjenjeno je tumačenje zakona od 9. ožujka 1869. kojim su državna odvjetništva stekla šira ovlaštenja u nadzoru nad tiskom u pogledu rokova zastare. Dana 7. srpnja 1876. okružni poglavar u Splitu (571 * x 2/2 1397) savjetuje Rodicu da povisi kauciju "L'Avvenire" na 2 000 fl. zbog priloga "Bollettinu" u kojima se javljaju vijesti s bojišta u Bosni i Hercegovini. Rodić je taj prijedlog prenio ministru unutarnjih poslova koji ga je potvrdio 19. srpnja 1876. prepuštajući zabranu "ocjeni njegove Ekscelencije" namjesnika. Natku Nodilu je Namjesništvo odbilo molbu da osnuje tiskaru 19. veljače 1866. (493 IX 2/3 346 i 453 593) zbog njegova držanja. No uslijed političkih promjena u odnosu vlasti prema Hrvatima poslije rata 1866. Namjesništvo je pisalo ministru unutarnjih poslova da se Nodilo više ne može smatrati opozicionarom pa mu se može dopustiti da osnuje tiskaru, to više što je on naobražen, pošten i pouzdan 17 . Zato vlast više nadzire "Narodni list" nego što ga zabranjuje. I zadarski nadbiskup Pietro Doimo Maupas opravdavao se sa dvorskim savjetnikom Josipom Antoniettijem Rodicu 29. kolovoza 1879. zbog kritika upućenih na adresu lista "La Dalmazia cattolica" (586 ^ x 2/2 2110) čija je zadaća da štiti katoličke interese pokrajine, ali mu je Prodan dao karakter koji je više politički, negoli vjerski pa zaslužuje kritike ministra kulture. Nadbiskup je opravdavao list uvjeravanjima da on ipak nije neprijateljski prema vladi. 17 Natko Nodilo je otvorio tiskaru Narodnog lista 1866. godine, Pavao Galić, Povijest zadarskih tiskara, Zagreb, 1979, str. 55. 134
