ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 121

Ivan Pederin. Organi Austrijskog nadzora nad tiskom u Dalmaciji poslije 1848. Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 121-138 Ivan Pederin Blaža Valjina 26 Zadar ORGANI AUSTRIJSKOG NADZORA NAD TISKOM U DALMACIJI POSLIJE 1848. UDK 070 (497.13 Dalmacija) "18" (091) Pregledni članak Primljeno: 1. 07. 1991. Uvođenje slobode tiska 1848. godine značilo je samo to da rukopisi više ne moraju prije tiskanja biti predočeni cenzuri, jer je sporost cenzora utjecala na aktualnost dnevnog tiska. U bečkom ministarstvu postojali su organi koji su brinuli o ideološkim uputama, ali i u ostalim austrijskim zemljama su postojali organi kao okružna poglavarstva i državna tužilaštva. Prvi su bili politička policija. Njihovo djelovanje i način zahvata mijenjali su se ovisno o tome da li je epoha bila liberalna kao 1860-te godine, ili je država na autoritativan način vladala tiskom i društvom kao 1880-tih godina. Cenzura je zahtjev državne vlasti da pregleda sve rukopise namijenjene tisku prije samog tiskanja. Takav oblik državnog nadzora nad tiskom pokazao se neprikladnim jer su cenzori dugo i predugo čitali rukopise, što je osobito pogađalo novinstvo jer su odgode objavljivanja smanjivale aktualnost novinskih vijesti. Cenzura, točnije bečka Hofpolizeistelle, bila je sumnjičava prema novinskim agencijama. Ovi razlozi znatno su djelovali kod raspuštanja Hofpolizeistelle i proglašenja slobode tiska 1848.

1 Sloboda tiska nije međutim značila da se državna vlast posve odrekla svog zahtjeva za 1 Vidjeti Ivan Pederin, Odnos austrijske cenzure prema evropskim književnostima, filozofiji, novinstvu i političkoj ideologiji, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, knj. XXXII/2 za 1984, str. 201-228; isti, Utjecaj austrijske cen121