ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 65

Dubravko Pajalić, Novija svjetska iskustva u zaštiti nekonvencionalne arhivske građe {SAD, Kanada , Francuska, S S SR), Arhi vski v jesnik, 33 (1990), 34, str, 57—70 . rješavati. 8 Međutim NARA je ostvarila dobru suradnju sa nizom institu­cija kao što je National Bureau of Standards, koji je publicirao studiju »Care and Handling of Computer Magnetic Storage Media« (1983) (Pub­licaton 500-101). 9 3. Kanada U jesen 1973. godine Public Archives ol Kanada, (sada National Archives of Canada) utvrdio je prvi program identifikacije i prikuplja­nja dokumenata nastalih i obrađivanih putem računala. Smatralo se da se mogu u većoj mjeri primjenjivati kriteriji koji vrijede za papirni dokument, no praksa je ubrzo pokazala da to nije moguće. Identifikaci­ja, popisivanje i vrednovanje strojno čitljivih dokumenata, utvrđeno je, predstavlja jedan od najtežih problema s kojima se može susresti tra­dicionalni arhiv i to: — potrebno je adaptirati tradicionalne metode i tehnike specifič­nostima medija; — potrebno je preispitati tradicionalna arhivistička gledišta i prin­cipe te ih prilagoditi dokumentima nastalim u kompjutoriziranom oko­lišu; — identificirati i razumijeti nove metode istraživanja takvih doku­menata. 1973. godine formiran je Machine-Readable Archives Division s ci­ljem preuzimanja, zaštite, vrednovanja, obrade i davanja na korištenje strojno čitljivih dokumenata arhivske vrijednosti, nastalih radom vladi­nih odjela i agencija te onih koji nastaju u privatnom sektoru a od nacionalnog su značaja. 1986. godine sprovedena je reorganizacija te su spomenuti odjel i Fe­deral Archives Division (ranije zadužen za papirne dokumente) objedi­njeni u Goverment Archives Division, koji obavlja prethodno navedene zadatke bez obzira na fizička svojstva medija a na građi nastaloj u federalnoj vladi. Metoda koja se koristi u izradi lista građe koja se (ne) preuzima na­ziva se »system overview«. Svrha je da se utvrde generička slika sa­držaja informacija obrađivanih u sistemu te širokoobuhvatna mapa glav­nih etapa kroz koje podaci prolaze tokom procesiranja u sistemu. Agen­cije ne izrađuju iscrpne opise sadržaja diskova i traka. Namjera je takve metode da se identificiraju kompjutorske aplikacije agencije i opišu ključne komponente koje mogu pomoći u daljnjem radu Nacionalnog arhiva. Kao rezultat takve metode rada nastaju: naziv sistema, naziv aplikacije, vrha aplikacije, sažetak sadržaja informacija procesiranih u sistemu, HW i SW okruženje itd. Kanadski arhivisti smatraju da su 9 Vidi: Hedlin & Harrison, str. 15. . . ' 65

Next

/
Oldalképek
Tartalom