ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)
Strana - 16
Dragutin Paviičević, Elaborat Mojsija Baltića o kućnim zadrugama u Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 9—30. Dok narodi počeše poljodieistvo, zanate i tèrgovinu tierati, poče takodjer i patriarhalni život svoj pervobitni značaj gubiti, i izčeznu kod onih narodah, koji do većeg Stepena obertnosti i izobraženosti dospieše sasvim, tako, da se partriarhalni život u Europi samo kod Jugoslavena sve dosad uzderža. Ovo su poznati dogadjaji kojih netrieba napose osviedočavati. — Kako se je to zbilo da se je patriarhalni život samo kod jugoslavenskih narodah uzderžao, to možemo lahko iz dogodovštine cerpiti. — Gerci i Iliri" doidoše pervi u sraženie sa dižućim se mohamedani — ali gerčki narodi biahu već od pervo na višjem stepenu izobraženosti i obertnosti, te kod njih biaše već u vrieme pojavivšeg se mohamedanizma patriarhalizam izčeznuo — i nemogaše više utemeljiti se. — Iliri premda su u ono doba i mnogo pervo zemlje obradjivali nisu još, do onog stepena prometanja i obertnosti dosegli bili, na kojem patriarhalizam izčezava, te ih pobiede otomanske zatekoše u patriarhalnom obiteljskom običaju. — pobieditelji ugrabiše im sve vlastničtvo, nastade progonstvo i grabež, te tako se sluči, da niti jedna porodica neostade u svojem perašnjem zavičaju tražeći zaštite ili u berdah i klisurah, ili pako kod drugih srodnih i nesrodnih narodah, gdé takojer u ratovima kroz više viekovah vodjenimi — dovoljene zaštite nenadjoše. — U ovom gonenju i preselivanju nemogaše ovaj nesretni narod na stečenje kakova nepokretnog imetka ni misliti, već bijah prisiljen za svoje uzderžavanje samo marvu goiti i čuvati skojom je izpred neprijatelja u šume i planine uteći mogao. •— Iz ovog se vidi, da su jugoslavenski narodi od vriemena bitke na kosovom polju sve do početka osamnaestog vieka skoro u istom položaju, kao i pervobitni narodi, — bili. — Kroz četiri stolëtja sveudilj pod oružjem i u kervavih bojevih, bez naukah, bez zanatah, bez tergovine — samo pripravni svoj život uboitim orudjem braniti. — Mnoge obiteljske svadnje učiniše osvetu i kervarinu u nedostatku zakonske zaštite običajem! — To biaše ognjište na kojem se je patriarhalisam uzderžao i učverstio, te živi na svojem kervavom temelju i dan danas u našoj domovini ako ne izključivo, to u većem broju naroda — osebito seljačkog. — Na 2° Kad se je mir i šnjim zakoniti poredak, bolja sigurnost osobe, i imetka u našu domovinu povratio, pače i narod stalna prebivališta podizati, i opustošena polja kerčiti i obdielovati — ali od dušmana oteta zemlja dade se Gospodi za vlastitost, a prosti narod ostade brez vlastničtva. — Obradjujući gospodsku zemlju morade zato i zemaljskom Gospodaru rabotati i desetinu davati, pak da pojedine obitelji i sebi i zemaljskom Gospodaru zadosta učiniti uzmognu, moradoše u većem broju uskupa ostati — samci nemogavši gospodsko izdavati, ostaviše svoje selište i pridružiše se drugoj kojoj obitelji. — 16
