ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 161

Frano Glavina, Zar Arhiv Hrvatske nije oklevetan? Arhivski vjesnik, 32 1989. sv. 33, str. 139—170. vidjeli te fotografije rekli su da se doista radi o dijelu građe iz Jasenovca i Kerestinca. No, to nisu sve unikati, jer su te fotografije već objavljene i poznate su, ali to ne opravdava propust. To se može dogoditi jer naša arhivska služba nije opremljena kako treba, ni prostorom, ni opremom, ni ljudima. Drugo, u našem društvu svijest o važnosti dokumenata još nije na visini. To je tragično i nedozvoljivo, ali se može shvatiti.

..«' Zagrebački dvotjednik »Oko« u podnaslovu svog napisa ističe — »Sasvim slučajno jedan je Zagrepčanin, zaljubljenik dokumentarne fotografije — tridesegodišnji Hrvoje Grgić — prolazeći 28. lipnja 1985. godine Salatom ispred zgrade Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku zapazio u gomili za otpad kartonske kutije sa starim naljepnicama »Agfe«. Uzevši ih u ruke otkrio je u njima razne negative. Kad je kod kuće izradio negative, shvatio je da je pronašao nešto izuzetno.«

7 A kako to »izuzetno« izgleda u interpretaciji beogradskog publicista Živorada Mihajlovića Šilje, na stranicama beogradske »Ilustrovane politike«: »U Saboru Hrvatske je pre desetak dana jedan delegat postavio pitanje kako se moglo desiti da Arhiv SRH proda zagrebačkoj Gradskoj čistoći dokumentaciju i arhivu o zločinima ustaša u logorima Jasenovac, Kerestinec, Gradiška i dr. Kako se moglo desiti da se taj materijal nađe na smetlištu, da ga počiste radnici zagrebačke Gradske čistoće?! »Polet«, zagrebački nedeljnik objavljuje na čitavoj stranici u svom poslednjem (julskom) broju slike i dokumente o zločinima ustaša u Kerestincu, nađenim na smetlištu. U naslovu stoji: Historija na smetlištu«!' Još jednom se navedeni publicista na stranicama istog lista bavi ovom tematikom, usputno (u vezi s polemikom oko uloge Josipa Kopiniča): »Zanimljivo je da M. Dodera ohrabruje P. Strčić, direktor Arhiva SR Hrvatske (to je isti onaj Arhiv čija se dokumentacija o zločinima ustaša u Jasenovcu, Kerestincu i drugim logorima našla na smetlištu!«

9 Direktor Arhiva Hrvatske Petar Strčić u »Uustrovanoj politici« demantirajući navode Živorada Mihajlovića Šilje, između ostalog, navodi: »Konstatiramo da autor, u dva navrata, sasvim neodgovorno i zlonamjerno, javno kleveće radni kolektiv Arhiva Hrvatske, kojemu je, kao matičonm arhivu SR Hrvatske društvo upravo i povjerilo brigu i zadatak da uz sakupljanje, čuvanje, obradu i prezentiranje arhivske građe vrši i stručni nadzor nad radom regionalnih arhiva, te da im pruža stručnu pomoć. U arhivskim spremištima Arhiva Hrvatske, među trinaest kilometara polica dragocjene građe, nalazi se — štoviše — i dokumentacija Republičke komisije za utvrđivanje ratnih zločina. Da bi kleveta djelovala istinito, u njoj se spominje i delegatsko pitanje u Saboru SR Hrvatske i napis u »Poletu«. Međutim, niti u naznačenom pitanju, a niti u spomenutom napisu autor nije mogao naći temelje za svoju klevetu. ... U spominjanom napisu »Poleta« od 19. 7. radi se zapravo o intervjuu sa mnom kao direktorom Arhiva Hrvatske, uz koii je baš i objavljen dio fotografija sa spomenutih staklenih ploča. U odlomku s podnaslovom 'Dokumenti s tavana i smetlišta' upravo iznosim kako je prilikom čišćenja tavana Zavoda za anatomiju dio spomenute dokumentacije bačen zajedno s nečistoćom, ističući to kao negativan primjer. 6 D. Jović, Razgovor: Petar Strčić, direktor Arhiva Hrvatske. Tabu teme se izmišljaju. Polet, Zagreb, br. 322f/323. 19. 7. 1985, 6—8. 7 A. Vojinović, Negativ povijesti, Oko, Zagreb, XIII. 349, 1—15. 8. 1985. 1 Živorad Mihajlović Sil ja. ,Živ mi Doder da se čini govor. Ilustrovana politika, 1396, Beograd. 6. 8. 1985, str. 5. ' Ž. Mihajlović Šilja, Neistine i psovački argumenti M. Dodera, Ilustrovana politika," 1398, Beograd, 20. 8. 1985, str. 5.