ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 42

Petar Strčić, Prilog za sintezu povijesti o. Krka (s izborom literature). Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 31—52. Vrlo je živ i bogat narodni govor, u četiri verzije čakavskog dijalekta hrvatskoga ili srpskog jezika (upitna je zamjenica ča, ca, če i čo), u 19. st. je djelomice prihvatio i talijanizme. Iako je štokavština u službenoj upotrebi, i danas se uglavnom govori narodnim govorom. Otok je poznat i po osebujnom a opet raznolikome narodnom melosu i folkloru (sopele/sopile samosvojan su ostatak iščezloga srednjovjekovnog muzičkog instrumenta u obliku oboe). Svake se godine od 1935. god. u drugome mjestu priređuju festivali narodnoga plesa, od 1986. u Dobrinju i pjesme i svirke. Redovito se u više mjesta održavaju Ljetne igre o. Krka, s bogatim muzičkim sadržajima. I danas djeluje Limena glazba, osnovana u Krku još u 19. stoljeću. Na otoku ima više većih muzejskih zbirki i biblioteka, npr. u samostanu franjevaca na Košljanu — otočiću u Puntarskom zaljevu, koji je u cjelini zaštićeni povijesni spomenik i prirodoslovni rezervat; Košljun je također žezdesetih godina dalje doživio svoju bogatu renesansu. U Vrbniku je »Vitezićeva biblioteka« s petnaestak tisuća svezaka; u Krku je isto tako velika »Algarottijeva biblioteka« te vrijedna zbirka muzičkih instrumenata u Biskupiji; u Baski je zavičajni muzej; u Dobrinju se stvara etnografska zbirka o. Krka; u Portu je muzej u franjevačkom samostanu; u Puntu je sačuvan toš (proizvodnja ulja od maslina). U Polju i Puntu su nukleusi muzejskih zbirki NOB-e. U Krku je galerija slika Mile Kumbatovića i Otona Glihe; u gradu Krku niz godina djeluje i likovna kolonija. U vezi s likovnim životom, treba spomenuti da se na Krku čuva više djela poznajitih umjetnika iz prošlosti (Veneziano, Palma, npr.), a kod Vrbnika je sačuvan najstariji crtež hrvatskog broda (iz 13. st., a nedavno je rekonstruiran u modelu). U otočnom središtu u početku 20. st. djelovala je Staroslavenska akademija (nasljednik: Staroslavenski zavod u Zagrebu), treća takva znanstvena institucija u jugoslavenskim zemljama (nakon Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i Srpske akademije nauka u Beogradu) s glasilom »Vjesnik« i posebnim izdanjima, a u tome mjestu objavljivano je i više drugih časopisa i zbornika (časopisi »Hrvatska straža«, »Luč«, »S. S. Euharistia«, kasnije »Svećenička zajednica«, te »Acta Curiae Episcopalis Veglensis« i gospodarsko-politički list »Pučki prijatelj«). U 19. st. djelovala je štamparija u Glavotoku, a u početku 20. st. u Krku. Otok je bio popularan — čak je u Pragu izlazio časopis »Baška«, koji su edirali češki ljubitelji toga dijela otoka. »Krčki kalendari« edirani su tridesetih godina u Zagrebu, a pedesetih u New Yorku. Danas se na otoku publiciraju »Krčki zbornik« Povijesnoga društva o. Krka Saveza povijesnih društava Hrvatske (od 1970. izašlo je 19 svezaka, s nizom posebnih izdanja) i »Krčke novine« Socijalističkoga saveza radnog naroda. U zadnjih je desetak godina na otoku i van njega objavljeno i mnogo drugih knjiga, studija i drugih radova o Boduliji — kao nikad prije, među njima čak i pet fotomonografija. God. 1938. snimljen je dokumentarni film »Krk — najveći i najznačajniji otok Jadranskog mora« (Aleksan42