ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 43

Petar Strčić, Prilog za sintezu povijesti o. Krka (s izborom literature). Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 31—52. dar Gerasimov — Ive Jelenović); od tada je snimljeno više dokumentar­nih i tv-filmova. Korijeni današnjem školstvu datiraju u srednji vijek — latinske su bile škole u gradu Krku, a glagoljaške u svim drugim centrima (čak u nekima do 19. st.); na o. Košljunu je osnovana prva hrvatska gimnazija na Kvarnerskim otocima i u Istri (19. st.). Otok ima zaslužnih sportaša, pa je tako bilo i jugoslavenskih, evropskih i svjetskih prvaka; osobito je uspješan streljački sportski klub »Dub« iz Malinske. Specifična je ali zato vrlo bogata djelatnost više udruženja, npr. Filatelističkog društva. U zadnje je vrijeme primjetna akcija obnove spomenika kulture, u če­mu prednjači samostan franjevaca na o. Košljunu. Turistički savez op­ćine s turističkim društvima i drugim organizacijama započeo je sa ši­rom akcijom restauriranja i konzerviranja niza otočnih spomenika, pa je od prvih većih zahvata priveden korisnoj svrsi, npr., Kaštel u gradu Krku. 9. LIČNOSTI Cjelokupni milenijski život ostvarivali su otočani — Bodulke i Bo­duli, često u sudaru s velikim prirodnim i drugim nedaćama, nerijetko osamljeni u svojim bolima ali i u radostima. Uporno su gradili i čuvali stvoreno, prenoseći ga slijedećim generacijama, da ga dalje bogate. Među otočanima ima i niz osobito istaknutih ličnosti, i to na raznim poljima. Tu je buntovnik, glagoljaški i narodni biskup Zdeda (Cededa, oko 1063). Tu je više Krčkih knezova — političara, vojskovođa i pisaca — poznatih i u evropskim razmjerima. Spomenuti treba barem banove — to su Ivan V., Nikola IV. (prvi s prezimenom Frankopan), Stjepan II. Ozaljski, »skrbnik i zaštitnik kraljevine Slavonije« Krsto I. Brin j ski, »mač i štit ostataka Ilirije« Franjo I. Slunjski i Nikola VIII. Tržački, a ističu se i knez Bernardin Ozaljski i general Vuk II. Krsto Tržački. Knez Frane Krsto Frankopan Tržački (1643—1671), zajedno sa sestrom Anom Katarinom i njezinim mužem banom Petrom Zrinskim, nesretni je urotnik protiv Habsburgovaca; pjesnik je u čijem se djelu osjeća na­stojanje da od čakavskog, kajkavskog i štokavskog dijalekta stvori je­dinstveni književni jezik. Krcani su dali i više visokih dostojanstvenika u katoličkoj crkvi, npr., kardinala Krstu III. Frankopana i generala fra­njevačkog reda Pija Dujmovića. Spominjemo, zatim, i nekoliko drugih ličnosti koje su na razne načine pobliže vezane s o. Krkom (djelom ili rođenjem, ili pak smrću). To je, npr., Blaž Baromić (15/16. st.) iz Vrb­nika — jedan od prvi jugoslavenskih (glagoljskih) štampara, a kartograf austrijskih vladara bio je Ivan Klobučarić iz Dubašnice. Članovi Jugo­slavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu su historičar di. Ivan Crnčić iz Polja (upravitelj Zavoda Sv. Jeronima u Rimu), geodet prof. dr. Nikola čubranić iz Baške i povjesničar umjetnosti dr. Branko Fučić iz Dubašnice. Član Pomorske akademije u Italiji je dr. Radojica

Next

/
Oldalképek
Tartalom