ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 204

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. nanosi potvrđuju njegovu privrženost crkvenom obrazovanju i vernost ranije stečenim navikama. Najzad, stoji i ovo: kad god je puštao maha spontanoj reci, iz njega je progovarao njegov sočan zavičajni dijelekat, tako autentično narodnog, gotovo vukovskog prizvuka« (str. 52). Ivan Jurišić, »Srpske narodne škole u karlovičkom generalatu i Banskoj krajini od polovine XVIII stoljeća do 1848« (str. 53—74), studiozno prikazuje razvoj veoma važnog segmenta u životu Srba na spomenutom području. Govori o mukotrpnom razvoju prosvjetnog života (do polovine XVIII. st., npr.: »Svijest o potrebi školstva, naročito svjetovnog, bila je gotovo potpuno nerazvijena«, kaže I. Jurišić). Rad je zasnovan uglavnom na izvornim istraživačkim akcijama. Mirjana Gross, »Zakon o osnovnim školama 1874. i srpsko pravoslovno školstvo« (str. 75—'117), veoma opširno i temeljito je analizirala, u pet poglavlja (»Uoči Mažuranićeva zakona«, »Karakter novoga zakona d sporovi oko njega«, »Srpska narodnocrkvena autonomija i srpsko osnovno školstvo«, »Posljedice Mažuranićeva zakona i srpsko osnovno školstvo«, »Khuenov školski zakon«, uz tabelarne priloge), taj važan povijesni dokumenat, s posebnim osvrtom na tematiku koju obuhvaća. Cijelu problematiku znalački stavila je i u širi kontekst opće situacije u tadašnjoj Hrvatskoj, kao i u Habsburškoj Monarhiji. Drago Roksandić, »Vjernici i sveštenstvo Plaščanske eparhije u 1810. godini« (str. 119—136), objavljuje građu i materijal u obliku građe —šest tabela i jedan prilog, kojima nije dao opsežnija tumačenja, smatrajući — očito s pravom — da građa sama za sebe dovoljno govori te da. će istraživači sami moći stvoriti zaključke. Branka Prpa-Jovanović, »Ilirska ideja kod Srba u Dalmaciji« (str. 137 —152), upozorava na udio toga dijela srpskog naroda u ilirskom pokretu odnosno hrvatskom narodnom preporodu, naročito apostrofirajući značajno djelo Božidara (Teodora) Petranovića, kao dio nacionalnog preporoda Srba u tome južnom dijelu Hrvatske. Agneza Szabo, »Demografski razvoj srpskog stanovništva u Civilnoj i Vojnoj Hrvatskoj i Slavoniji 1851—1880« (str. 153—171), također se u svome radu obilno služi tabelarnim prikazima, koji potvrđuju sadržaj teme što je obrađuje. Govori o teritorijalnoj rasprostranjenosti toga naroda na spomenutom području (god. 1851. bilo je 10,17% i 45% stanovništva), upozorava na visoke stope smrtnosti, uz visoke stope nataliteta i nupcijaliteta, na dobnu strukturu srpskog stanovništva, itd. Stanko Korać, »Bibliografija radova o srpskoj istoriji i kulturi u Hrvatskoj« (str. 173—189), prikupio je mali dio onoga što je pisano o povijesti, jeziku, književnosti, etnologiji i povijesti umjetnosti srpskog naroda u Hrvatskoj, što i u slijedećim zbornicima, naravno, trebalo biti mnogo opširnije nadopunjeno. Fra Vatroslav Frkin, »Stare srpske knjige i časopisi u knjižnici franjevačkog samostana u Slavonskoj Požegi« (str. 189—193), dao je uvid u 45 naslova vrijednih publikacija (do 1850. godine) koje se čuvaju u toj katoličkoj instituciji. Ovaj prvijenac/zbornik o životu hrvatskih Srba u prošlosti i danas — treba naglasiti — značajan je dobitak i za našu znanost, osobito stoga jer oštro i otvoreno upućuje na nova, potrebna, mnogostrana i mnogostruka istraživanja. Držeći se novijih trendova u dijelu svjetske odnosno naše historio204