ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 162

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. arhiv — principi i praksa« (Trudy Huskamp Peterson, Nacionalni arhiv, Washington); »Mikroforme kao arhiv« (Jana Krajcera i Maja Burmova Vel­ceva, Generalna direkcija bugarskih arhiva); »Usmeni arhivi« (Saliou M'Baye, Arhiv Senegala) i »Integracija novih arhiva u postojeće arhivske službe ili osnivanje posebnih institucija« (Jean Pierre Wallot, Nacionalni arhiv Ka­nade). Drugoj plenarnoj sjednici predsjedavala je Margarita Vasquez de Parga, direktor Generalnog arhiva vlade Tunisa, Glavni referat je bio: »Konzer­vacija novih arhiva«. Autor referata: Feodor M. Vaganov, načelnik Glavne arhivske utprave — SSSR. Drugi referati su bili: »Posebni problemi u trop­skim zemljama« (Eric Turner, Arhiv, Freetown, Sierra Leone); »Izbor teh­nologija za zemlje u razvoju« (Fengh Zizbi, Državni arhivski biro NR Kine, Beijing); »Međunarodna saradnja u domenu tehnike« (Maria Pia Rinaldi Mariana, Centralna uprava za arhivska dobra, Rim); »Obrazovanje arhivista« (Ana Maria de Almeida Camargo, Javni i historijski arhiv, Rio Claro, Sao Paolo) i »Regrutiranje specijalista« (R. K. Perti, Nacionalni arhiv Indije). Treću plenarnu sjednicu voidio je Neso Kiobe, direktor Nacionalnog arhiva Zaira, a sekretar je bio Peter Kartous, direktor Arhiva SR Slovačke (ĆSSR). Osnovna pitanje bilo je »Korišćenje novih arhiva«. Referent: Eric Ketelaar, šef Arhiva Groningem, Nizozemska. Ostali prilozi bili su: »Metod Masiranja novih arhiva« (Jean Pieyns, Državni arhiv Liège-a, Belgija); »Ko­štanje i financiranje istraživanja« (John Herstad, Državni arhiv, Oslo); »Pitanje prava u saobraćaju i reproduciranju audivizuelnih arhiva« (Peter Butcher, Savezni arhiv SR Njemačke); »Pravni problem pristupa informa­tičkim arhivima« (Glaes Granstrom, Državni arhiv Stocholm) i »Čitaonica bez papira« (Pedro Gonzales, Direkcija državnih arhiva, Madrid). U diskusiji na jednoj od navedenih sjednica sudjelovao je i Peter Kla­sinc. 4. Četvrta plenarna sjednica održana je zadnjeg dana, 26. kolovoza, i, kako je već spomenuto, tretirala je temu »Međunarodni arhivski savjet danas i sutra«. Sjednicom je rukovodio sâm dosadašnji predsjednik MAS-a Hans Booms, predsjednik Saveznog arhiva SR Njemačke, koji je kratkim uvodom otvorio slobodnu diskusiju na bazi skupštinskog materijala, po­sebno programa rada MAS-a, 1988—1992. (Treći srednjoročni plan). Uzimajući prvi riječ, pozdravio sam (na sugestiju Miodraga Zečevića) Kongres u ime cijele jugoslavenske delegacije, kao i naših arhivista uopće, izražavajući najbolje želje za daljnji napredak MAS-a. Pri tome sam nagla­sio da je Jugoslavija pristupila MAS-u još 1953. godine, na II kongresu u Hagu, i od onda značajno i vidno doprinosila razvitku MAS-a i njegovim aktivnostima (imala je predstavnika u Izvršnom komitetu, bilo joj je povje­reno rukovođenje MKOSA-om, jugoslavenski arhivisti pripremili su referat za Moskovski kongres 1972, u našoj zemlji održala se III konferencija MKOSA i još nekoliko sastanaka organa MAS-a, participirali smo u Među­narodnom fondu za razvoj arhiva, itd.). Međutim, budući da je posljednjih godina došlo do opadanja našeg prisustva u MAS-u (ne ulazeći ovom prilikom u razloge), istakao sam po­trebu reaktiviranja i reafirmiranja naših arhiva i arhivista u MAS-u (što ne zavisi samo od njih, već od intenziteta međusobnih veza, a pri tome, naro­čito, od buduće politike novog rukovodstva MAS-a). '(Praktički, osim preko

Next

/
  • Elrendezés
  • Igazítás
  • Forgatás
Oldalképek
Tartalom