ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)
Strana - 163
Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. Centra za profesionalne i tehničke probleme u Mariboru, odnosno Radencima, druge radne veze s MAS-om nemamo. Ili, na Pariškom kongresu, u širokom spektru raznih kongresnih i okokongresnih funkcija, ni na jednoj nije bio angažiran nijedan jugoslavenski arhivist, osim već spomenutog druga Klasinca, u svojstvu savjetnika MKOS-a). Stoga sam, u nastavku svog izlaganja predložio (po prethodnom dogovoru s prof. Petrom Strčićem, direktorom Arhiva Hrvatske) da se u Zagrebu formira zajednička redakcija MAS-Arhiv Hrvatske (svakako, otvorena i za druge hrvatske i uopće jugoslavenske arhive) za pripremu i objavljivanje Zbirke multilateralnih međunarodnih dokumenata (konvencije, deklaracije, preporuke i si.) koje su donijeli OUN, UNESCO, MAS. i si. o pitanju tzv. transfera arhiva, u stvari restitucije, i to na jezicima jugoslavenskih naroda, kao i na jezicima u službenoj upotrebi MAS-a. Obzirom na značaj problema restitucije arhiva, ne samo za nas, već i za mnoge druge, naročito nove zemlje, Kongres je prihvatio ovaj prijedlog, i MAS će ga predvidjeti u svom Srednjoročnom planu, s tim da mi izradimo i pošaljemo naš detaljan projekat. Nastavljajući svoju diskusiju istakao sam da, kao aktivist u MAS-u od 1957, osjećam »naročito ... zadovoljstvo što je ovaj kongres vidno manifestirao da su na scenu stupile nove, sposobne generacije arhivista«, a to je »i omogućilo da Pariški kongres svojom tematikom i svojim širenjem horizonta buduće djelatnosti MAS-a, u stvari otvori novu arhivističku eru i praktički zakorači u XXI vijek«. Ali sam i dodao da »u tom zahuktalom arhivističkom razvoju ... mogu naći mjesta za svoj radni angažman i članovi kategorije E (počasni članovi MAS-a), naročito oni koji su po izlasku iz arhivske operative nastavili da se na intelektualnom planu i dalje bave arhivističkom problematikom« predloživši da budući Izvršni komitet razmotri ovaj prijedlog u okviru svoje programske aktivnosti i da u tom smislu pripremi i dopunu Statuta. Jugoslavija bi, u smislu oba prednja stava, mogla dati MAS-u svoj doprinos, a time pridonijeti primjerenijem aktiviranju naših arhivista na međunarodnom planu. Najzad, u mom istupanju izraženo je naše zadovoljstvo što se ovaj skup održava upravo u Parizu, u kome je 1948. i osnovan MAS, a 1950. održan i Prvi njegov Kongres. Na zaključnoj sjednici Kongresa, primajući od dosadašnjeg predsjednika MAS-a dužnost novog, Jean Favier, generalni direktor francuskih arhiva, je u nadahnutoj, programsko-radnoj riječi, zahvaljujući se dotadašnjem rukovodstvu MAS-a, odao i poimenično priznanje za životni doprinos MAS-u i desetku pirsutnih počasnih članova. U tom kontekstu imao sam čast da bude spomenuto i moje ime, kao jugoslavenskog arhivista. 5. Kongres je bio praćen i brojnim manifestacijama: prijem u Gradskoj kući, koktel dobrodošlice generalnog direktora francuskih arhiva, vladin prijem u Versailles-u, vladina večera za počasne članove MAS-a i šefove nacionalnih delegacija, prijem od strane predstavnika međunarodnih organizacija, itd. Jugoslavenske sudionike Kongresa u Ambasadi SFRJ prim±o je otpravnik poslova Davor Šošić. Također, otvaranju Kongresa prisustvovao je prvi sekretar, drug Dizdarević. Također, bile su omogućene stručne posjete u Nacionalnom arhivu: Centru za prijem i istraživanja, Servisu za povez i restauraciju, Historijskom muzeju Francuske i Centru za suvremene arhive; zatim, jednom departmanskom arhivu (Val-de-Marne); nadalje, Servisu filmskog arhiva, foto163
