ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1988.)

Strana - 39

Petar Strčić, Administrativno uređenje Istre i kvarnerskih otoka od 1814 — 1847. Arhivski vjesnik, 31/1987, str. 39-^3. Petar Strčić Arhiv Hrvatske, Zagreb, Marulićev trg 21 ADMINISTRATIVNO UREĐENJE ISTRE I KVARNERSKIH OTOKA OD 1813 — 1847. UDK 06.04 (497.13) Istra Pregledni članak Prve godine nakon uključenja Istre i Kvarnerskih otoka u sastav Habsburške monarhije prepune su administrativnih i drugih reformi, koje se brzo smjenjuju, da bi se 20-ih godina počela ustaljivati. Od 1825. cijelo je područje jedna pokrajina (s centrom u Pazinu), a u nadležnosti je »Austrijskog primorja« (sa središtem u Trstu). 1. Provodeći administrativne i druge reforme nakon napoleonskih ratova, Beč je stare austrijske dijelove Istre formalno uklopio u Njemački savez; prijašnji mletački dio, međutim, nije spojen s mletačkim područjima u okviru novih austrijskih posjeda na sjeveru Apeninskog poluotoka. Već u toku priprema za konačno osvojenje Istre, Beč je odlučio da se pod upravu privremenog civilnog i vojnog zapovjednika K. Lattermana stavi i Istra (uz Kranjsku, beljački okrug Korušku, Goričku, Gradišku i Civilnu Hrvatsku). U studenom 1813. osvojen je Trst, pa se francuski administrativni sistem neobično brzo raspao, a političku upravu Trsta i Istre preuzeo je privremeno austrijski konzul u Rijeci. No, dok je od njega zatraženo da zadrži francuske propise, grof L. Nugent, koji je zaposjedao Istru, sâm je u rujnu »ustavnim dekretom«, u ime cara, ukinuo francuske upravne i političke reforme; u oblasti uprave, školstva, pošte i sudstva uspostavio je odnose iz 1805. S obzirom na širinu tih zahvata, car je u prosincu morao ove promjene potvrditi. Nugent je, između ostalog, obnovio i patrimonijalne sudove i ponovo uspostavio jurisdikciju feuda. U početku (svibanj 1814) odlučeno je da cijela obala od Trsta do Albanije sačinjava pokrajinu s centrom u Trstu, s time da bude dio »Ilirskih pokrajina«. Zatim je bilo predviđeno da »Ilirija«, tj. Preko39