ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 66

Dunja Rihtman-Auguštin, Bernard Stulli o životu naroda. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 65—69 odnosima, krizom kapitalističkog sistema i države, djelomičnom agrarnom reformom, zajedničkom borbom seljačkih i radničkih masa). Završava iscrpnim prikazom narodnooslobodilačke borbe u Krajini (1941/ 1945). Gospodarsko-društvene i političke prilike u Cetinskoj Krajini sredinom 18. stoljeća u knjizi 'Ivan Lovrić i njegovo doba', Zbornik cetinske krajine, referati i saopćenja sa znanstvenog skupa, 1979, knj. 1, str. 37—106. Taj tekst pripremljen je i održan kao referat na znanstvenom skupu o Ivanu Lovriću. Stulli se najprije bavi određenjem 'Cetinske krajine' kod Lovrića i stavlja ga u povijesni kontekst, a zatim analizira odnose zemljišnog vlasništva, neka obilježja upravnog sistema, materijalnu proizvodnju, daće i namete te demografski razvitak Krajine. Povijest Zlarina, Narodna umjetnost 1980, 17, str. 11—202 + XXIII. To je zapravo monografija povijesnih kretanja na tom malom otoku. Stulli se bavi položajem otoka, zlarinskim tlom i morem, pripadnošću otoka, poljoprivrednom proizvodnjom, 'teratikom', 'petinom' i ostalim daćama, 'službama' i 'radnjama', plodovima mora, pomorskom prošlošću, upravljanjem otokom i demografskim razvitkom. Istarsko okružje 1825—1860. Prvi dio, Historijski arhiv Pazin — Historijski arhiv Rijeka, Posebna izdanja, Pazin — Rijeka 1984. Rasprava se bavi upravnim sustavom istarskoga okružja u sredini prošloga stoljeća, demografskim i gospodarskim prilikama. Među gospodarskim prilikama dokumentira i analizira poljoprivrednu proizvodnju, stočarstvo, eksploataciju šuma, morsko ribarstvo, pomorstvo, proizvodnju soli, rudarstvo, obrt, trgovinu i promet te daje pregled mjera. U knjizi objavljuje i brojne priloge u obliku tabela s podacima kao i ilustracije. Struktura svih tih radova, kao što se vidi, prilično je slična. Zasniva se na vrlo bogatom arhivskom istraživanju, na samo Stulliju svojstvenoj iscrpnosti, da ne kažem pedanteriji, pri korištenju te građe. Njihov postanak i namjena donekle se razlikuju. Prva rasprava: 'Kroz historiju Sinjske krajine' i ona o povijesti otoka Zlarina nastale su u suradnji s Institutom za narodnu umjetnost, odnosno Zavodom za istraživanje folklora, koji povremeno priređuje monografska istraživanja folklora i narodne kulture određenih izabranih užih regija. Naravno, takva istraživanja ne mogu biti potpuna bez poznavanja povijesnih prilika i povijesnih procesa u toj užoj ili široj regiji. Ni usmena književnost i njene mijene, ni narodna umjetnost, ni običaji, ni narodna kultura u cjelini, ne mogu se istraživati i objasniti ukoliko ne raspolažemo znanjem o povijesti općih prilika u tom kraju. Ne mislimo pritom samo na ekonomske prilike u smislu pojednostavljenog odnosa baze i nadgradnje, nego na sveukupne prilike, dakle na političku i upravnu situaciju s određenim zakonodavstvom, na de66