ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 60

Dragutin Pavličević, Radovi Bernrada Stullija iz povijesti prometa u Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 59—64. lovale na život i razvoj pojedinih gradova, regija pa i zemlje u cijelosti, pa im je stoga obratio posebnu pozornost. Ulazio je u političke pa donekle i druge odnose koji su vladali na čitavom hrvatskom etničkom prostoru gdje su se prelamale dvije prometne politike — austrijska i ugarska. U svojim radovima dokazao je kako je izgradnja željeznica i drugih prometnica bila od životnog interesa za Hrvatsku, kako je prometno povezivanje bilo temeljni uvjet gospodarske, kulturne i političke povezanosti i zašto se ono za vrijeme Austro-Ugarske, dakle sve do 1918. nije rješavalo u skladu s interesima Hrvatske. Zašto npr. Dalmacija i Istra nisu do tada izravno ili uopće povezane sa Zagrebom. O toj uvjetovanosti i prometnicama kao integracijskom činitelju u nacionalnom razvoju Stulli je 1977. napisao: »Kolikogod je prometni sistem, s ukupnim kompleksom prometnica, izvanredno moćan faktor koji integrira nacionalni teritorij i jača samostalnost nacionalne države, toliko je isto tako nepobitna činjenica, da se vlastiti nacionalni prometni sistem i vlastita prometna politika ne može stvoriti niti voditi bez cjelokupnosti nacionalnog teritorija i bez vlastite nacionalne države, uz ekonomsku i političku samostalnost te države.«

1 Kapitalno djelo B. Stullija koje omogućuva istraživanje nastanka prvih planova o izgradnji željeznica i njihova prva ostvarenja jeste dvosveščana knjiga Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825—1863. što ju je 1975. u biblioteci Izvora za hrvatsku povijest objavio Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu.

2 Uz blizu pet stotina originalnih dokumenata iz naših i stranih arhiva, tu je predgovor i izvanredna uvodna studija koja povezuje kronološki sređenu dokumentaciju,

3 popis kratica, kratak sadržaj dokumenata, popis ilustracija i kazala mjesta i imena, što sve povećava znanstvenu uporabivost djela. Na kraju je sažetak na francuskom jeziku i bilješka o piscu. U predgovoru je autor ustvrdio kako uvodnoj studiji »nije cilj da ulazi u detaljnu analizu objavljene građe, već da dade, barem sumarno, uglavnom gospodarsko-povijesni okvir i neke važnije karakteristike prometnog sistema, posebno željezničkog, u Austrijskoj carevini kroz razdoblje 1825—1863. godine. Uz to da prikaže važnije momente u razvitku riječnog brodarstva Savom i Kupom, ne samo zbog tijesne funkcionalne povezanosti riječnih i željezničkih prometnica, već zbog dugotrajno prisutne teze, naročito austrijskih i mađarskih faktora, kako riječne prometnice u Hrvatskoj u tolikoj mjeri zadovoljavaju prometnim potrebama, da se izgradnja željeznica može svesti na razmjerno vrlo 1 Kulturno-zgodovinski simpozij Modinci (Mogersdorf) br. 9, 1977, 88. 2 Prvi sv. 715 i drugi 446 str. 3 Uvodna studija ima tri, odnosno četiri osnovne cjeline. To su: Razdoblje do sredine 19. stoljeća, Željezničko pitanje u Hrvatskoj 1849—1861, Banska konferencija o željezničkom pitanju i Zaključna razmatranja. 60