ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 61
Dragutin Pavličević, Radovi Bernrada Stullija iz povijesti prometa u Hrvatskoi. Arhivski vjes- nik, 30/1987. str. 59—64. ograničen obim. Konačno, uvodna studija, koristeći samo osnovne podatke iz objavljene građe, a iscrpno podatke iz drugih izvora, daje opći pregled politike i dinamike u nastojanjima oko izgradnje željezničkih pruga u hrvatskim zemljama. Smatramo da će i podaci iz takvog uvoda koristiti istraživačima i olakšati im korištenje objavljenih dokumenata«. 4 Iako naslov govori o željezničkim prugama, u Stullijevoj knjizi su brojni dokumenti o rijekama i kanalima koji, kako on kaže, čine sa prugama jedan jedinstven sustav. Prvi dokument iz 1825. govori o mišljenju istaknutog riječkog privrednika A. L. Adamića o poboljšanju ugarske trgovine prema Jadranskom moru i predlaže izgradnju željezničke pruge od Šopronja prema Zagrebu, dakle smjer koji su Mađari nakon nagodbe prvi realizirali. Odmah zatim slijede dva izvora koji predlažu prokopavanje kanala od Bečkog Novog Mjesta do Jadrana i »viseće željeznice« K. Knežića prema Senju i Karlobagu, u posljednja dva izvora dokumenta iz 1863. raspravlja se o potrebi izgradnje željeznice uzduž Hrvatske koja bi spajala Rijeku i Zemun, dakle smjerom zapad-istok, nasuprot mađarskim željeznicama koje su zrakasto od Budimpešte išle prema jugu i moru. Zbog toga tzv. krajiška, zemunsko-riječka ili pruga sredinom Slavonije nije nikada ostvarena, a njena alternacija Zagreb-Zemun izgrađena je indirektno tek potkraj XIX stoljeća. 5 Početni i završni dokumenti koje smo naveli odražavaju i osnovnu problematiku izgradnje prometnica u Hrvatskoj od početnih planova pa do dolaska prve željezničke pruge u Zagreb, odnosno Sisak 1862. godine što su uradile austrijske željeznice. Ta godina bi ujedno bila i prirodni kraj knjige, ali je autor dodao još stotinjak spisa u kojima prevladava inicijativa hrvatske vlade, sabora i županija za izgradnju spomenute pruge Rijeka — Zemun s odvojcima za Bakar, Kraljevicu i Senj. Iz ta dva sveska spomenute knjige izbija u prvi plan Stulli kao arhivist i znanstvenik sa svom svojom preciznošću i municioznošću. Dokumentiranost i pregledna informatičnost temeljne su značajke toga rada i njegova autora koji je znao, a na tom mjestu je i mogao, uskladiti rad pojedinih arhivskih radnika i službi, kao i brojnih arhiva, sa svojim direktorskim položajem i pozivom znanstvenog radnika. To se osobito ističe u pronalaženju, prepisivanju u prevođenju arhivske gra4 Str. 9. 5 Najprije je 1862. izgrađena pruga od Zagreba do Siska troškom austrijskih željeznica, zatim sedamdesetih godina su mađarske željeznice izgradile spoj od Zagreba do Dugog Sela i sredinom osamdesetih od Novog Sada do Zemuna, te u doba prije okupacije Bosne i Hercegovine spojen je Slav. Brod preko Vinkovaca s mađarskim željeznicama do Dalja, a onda su u vrijeme K. Hédervâryja, potkraj stoljeća, ti pravci spojeni i tako uspostavljena veza od Rijeke do Zemuna, odnosno Beograda. Taj primjer pokazuje kako su se hrvatski željeznički interesi teško ostvarivali. 61
