ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 59

Dragutin Pavličević, Radovi Bernrada Stullija iz povijesti prometa u Hrvatskoj. Arhivski vjes- nik, 30/1987. str. 59—64. Dragutin Pavličević Filozofski fakultet u Zagrebu, Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb, Krčka 1 RADOVI BERNARDA STULLIJA IZ POVIJESTI PROMETA U HRVATSKOJ UDK 930.25 : 385 : 92 STULLI Pregledni članak Gospodarska problematika hrvatskih zemalja u 19. i 20. stoljeću zauzima vidno mjesto u opusu B. Stullija. To se posebice odnosi na pitanja prometa i trgovine na moru, te je na tome polju do sada najviše uradio. U širini, dubini i kvaliteti obrade otišao je znatno dalje od svojih prethodnika, te su njegovi radovi siguran oslonac u toj oblasti. U prilično opširnom i raznolikom spektru znanstvenih interesa i dostignuća dra Stullija gospodarska problematika hrvatskih zemalja u XIX i XX st. zauzima vidno mjesto. To se posebice odnosi na pitanja prometa i trgovine na moru kao i na povezivanje jadranskih luka s bližim i daljim zaleđem. Kao rođeni Dubrovčanin pokazao je najprije zanimanje za prošlost Jadranskog mora, njegova pomorstva i ribarstva, a zatim za ekonomske i društvene prilike u Dalmaciji pa i Istri. U posljednjih 15—20 godina koje je uglavnom proveo kao direktor Arhiva Hrvatske, aktivni suradnik i jedan od sudionika u nastajanju Instituta za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu (danas Odjel za hrvatsku povijest Centra za povijesne znanosti Sveučilišta) te kao umirovljenik sve više se okretao prema temama iz sjeverozapadne Hrvatske. Budući da je čitava života u sebi sjedinjavao svoj zavičaj i mjesto života i najplodnijeg stvaranja, dakle Dubrovnik i Zagreb, primorsku i kontinentalnu Hrvatsku, istraživao je usporedo s tim i njihove veze u bližoj prošlosti, osobito u XIX i u počteku XX stoljeća. Godinama je skupljao prijedloge i planove o izgradnji cesta, željeznica na konjsku i parnu vuču, te o poboljšanju brodivosti rijeka i izgradnji prokopa među njima. Shvatio je da su izgrađene, a još više neizgrađene veze, dje59