ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 8

Josipa Paver, Preuzimanje, sređivanje i stručna obrada građe socijalističkog perioda. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 7—14. vrijeme teških pritisaka Informbiroa i ekonomske blokade naše zemlje te velikih potreba naše industrije za sirovinama, znatne količine vrijedne dokumentarne građe predavane su u industrijsku preradu. Treba na kraju istaknuti i nerazvijenu svijest o arhivskoj građi kao kulturnom i historijskom blagu, te nerazvijenost tadašnje arhivske djelatnosti i njezine vanjske službe. Razdoblje nakon 1952. god. karakterizira obilje registraturne građe, koju arhivi nisu u mogućnosti preuzeti u svoja spremišta. Prema podacima iz 1984. godine, arhivi u Hrvatskoj trebali bi preuzeti u svoja spremišta oko 115.000 dužinskih metara građe nastale prije 1970. godine.

2 To obilje dokumentarnog materijala otvara niz novih problema koje arhivska služba mora rješavati. No, moramo ovdje istaknuti: obilje, odnosno inflacija registraturnog materijala i pitanje odabira iz toga mnoštva one dokumentacije koja predstavlja buduću povijesnu građu nije samo naš problem, to je pitanje koje moraju rješavati gotovo sve arhivske službe u svijetu.

3 Suvremena tehnika mijenja i proširuje pojam arhivske građe, koja osim izvornog pisanog materijala obuhvaća i reproducirani, štampani, fotografirani, fonografirani, crtani i na drugi način zabilježeni trag ljudske djelatnosti.

4 S razvojem samoupravnih socijalističkih odnosa u našoj zemlji, sve društvene pojave i zbivanja postaju predmet interesa sve šire društvene zajednice. Stvaranjem ogromnih količina multiplicirane građe postaje ozbiljan problem arhivske službe i arhiva, koji nisu u mogućnosti preuzeti svu tu građu. Problemi stručnog nadzora nad registraturnom građom, problemi njenog izlučivanja i odabiranja, pitanje izbora metoda i sistema sređivanja, unapređenja stručne obrade i izrade suvremenijih informativnih pomagala postaju akutniji i složeniji. Mnoga pitanja koja arhivi moraju rješavati u oblasti vanjske službe na žalost nadilaze snagu kadrova koji rade na tim poslovima. Pored ostalog, postavlja se pitanje kako da 22 radnika, koji danas obavljaju poslove vanjske službe u arhivim SR Hrvatske, nadziru više od 11.000 registratura za koje su zaduženi. Ili, kako da provedu u život zakonsku odredbu da registrature moraju arhivima predavati građu u sređenom stanju ako u tim registraturama rade kadrovi s neodgovarajućom školskom spremom, ili čak takvi kadrovi koje su njihove radne organizacije rasporedile u arhiv jer nisu znale što bi drugo s njima. Arhivi bi u ovom momentu mogli učiniti ovo: 1. Poduzeti mjere da se ozakoni obaveza radnih i drugih organizacija da u registraturama zapošljavaju samo one radnike koji su se 2 Marijan Rastić — Petar Strčić, Pregled stanja i osnovnih problema arhivske službe u SR Hrvatskoj, Arhivski vjesnik 24/1981,, str. 90. 3 O problematici inflacije registraturne građe, te odabiranju i izlučivanju takve dokumentacije raspravljao je i X međunarodi kongres arhivista, koji je 1984. održan u Bonu. . . • , 4 Vidi član 2 Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima (Narodne novine br. 25/1978.)