ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 9
Josipa Paver, Preuzimanje, sređivanje i stručna obrada građe socijalističkog perioda. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 7—14. u centrima za usmjereno obrazovanje u kulturi osposobili upravo za obavljanje tih poslova, 2. Poduzeti mjere da se ozakoni obaveza polaganja stručnih ispita za te kadrove, 3. Sasvim je razumljivo da svih 11.000 imalaca građe ne posjeduju i ne stvara dokumentaciju koja će imati svojstvo arhivske građe. Selektivni pristup i kategorizacija imalaca omogućit će da se potpunija pažnja posveti stvaraocima, odnosno radnim i drugim organizacijama čijim radom nastaje građa u kojoj se ogleda život naroda i djelovanje države u svim oblastima njihove djelatnosti, dakle tvorcima potencijalne arhivske građe. 4. Jedan od najvažnijih naših zadataka mora biti izrada lista kategorija registraturnog materijala s rokovima čuvanja. Utvrđivanje jedinstvenih kriterija za odabiranje i izlučivanje građe postaje prijeka nužda, jer stvaraoci proizvode sve veće količine registraturnog materijala, od kojeg samo manji postotak (oko 20%, a ponegdje i manje) ima svojstvo arhivske građe. Te bi mjere zasigurno omogućile sistematsku zaštitu prioritetnih registratura, redovitije provođenje postupaka odabiranja i izlučivanja registraturne građe te njeno preuzimanje u arhiv u registraturno sređenom stanju, čime bi arhivski radnici bili oslobođeni poslova koje sada silom prilika obavljaju, a koje su dužne obavljati registrature. Fondovi socijalističog perioda u velikom broju arhiva čine većinu arhivske građe. Ta se građa stvarala u periodu dinamičnog razvoja našeg društva, u kojem je vrlo često dolazilo do organizacijskih promjena organa, institucija i organizacija — stvaraoca fondova. Prelazak s operativno-administrativnog na društveno upravljanje, a kasnije i na komunalni sistem, imao je za posljedicu ukidanje ili spajanje te osnivanje niza ustanova, promjene u nadležnostima, izmjene naziva, sužavanje ili proširivanje funkcija i nadležnosti tvoraca građe, a to se nužno moralo odraziti na strukturu i stanje sređenosti fondova. Osobito treba istaknuti niz promjena u teritorijalnoj organizaciji kotareva i općina, koje su redovito predstavljale i karakteristične etape u našem društvenom razvoju. 5 Te su, pak, promjene imale velikog utjecaja na društveno-političke organizacije i njihovo uređenje i strukturu. Kakvog su opsega bile te promjene, najbolje se vidi ako se prati promjena broja kotareva. God. 1948. u Hrvatskoj su postojala 87 kotara, 1953. godine 88, a 1962. godine 25 kotara. 6 Još su radikalnije bile promjene kod mjesnih NOO-a, odnosno NO-a i skupština općina. God. 1948. bilo je u Hrvatskoj 2396 NO-a, s O tome opširnije: Sredoje Lalić, Zaštićenost arhivskih fondova Saveza komunista i društveno-političkih organizacija i mogućnosti njihovog kompletiranja i rekonstrukcije u arhivima u SFRJ, Arhivist 2/1977, str. 28—51. 6 Isto, str. 30.
