ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 82

Slavojka Sadek, Sređivanje i stručna obrada građe nižih organa uprave socijalističkog perioda. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 79—87. , • - Područje ukinutih kotara i područje grada Zagreba sjedinjeno je i čini jedinstveno područje kotara Zagreb. Područje kotara-grada od tada se sastoji od spomenutih 10 općina koje čine općine užeg područja grada i 7 općina šireg područja. Općine na širem području su: Remetinec, Samobor, Dugo Selo, Velika Gorica, Zaprešić i Zelina. God. 1957. pretvara se jezično »kotar« Zagreb u »grad« Zagreb. Međutim njegov narodni odbor vršio je tada funkciju kotarske skupštine, ali je bio istodobno i zajedničko predstavničko tijelo općina užeg područja grada. Uže područje grada povećava se za područje općine Remetinec. Od tada imamo na užem području grada 11 općina: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad, Medveščak, Maksimir Peščenica, Remetinec, Trnje, Trešnjevka, Susedgrad, Zagrebačka Dubrava, a na širem području šest općina: Dugo Selo, Samobor, Sesvete, Velika Gorica, Zaprešić, Zelina. 8. God. 1960. izdvaja se općina Jastrebarsko iz kotara Karlovac i pripaja gradu Zagrebu. 9. God. 1962. izvršena je posljednja teritorijalna promjena. Gradukotaru pripaja se područje kotara Krapina, na kojem je formirano pet općina: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Zabok, Zlatar Bistrica. Na užem području grada spojile su se općine Črnomerec i Susedgrad u novu općinu Črnomerec, a općine Donji Grad i Gornji Grad spojile su se u općinu Centar. Osim toga, općine Maksimir i Zagrebačka Dubrava, spojile su se u općinu Maksimir. Općina Sesvete, koja je do tada bila na širem području grada, postala je dio užeg područja. Nakon tih promjena uže područje grada sačinjavaju općine: Centar, Maksimir, Medveščak, Peščenica, Remetinec, Sesvete, Trnje, Trešnjevka, Črnomerec. Na širem području grada nalazile su se općine: Dugo Selo, Samobor, Jastrebarsko, Velika Gorica, Zaprešić, Zabok, Zelina, Donja Stubica, Klanjec, Zlatar Bistrica, Krapina. U razmatranju organizacije uprave u gradu konstatirano je da je svaku administrativno-teritorijalnu podjelu grada pratila i reorganizacija lokalne administracije u većem ili manjem opsegu. Zbog učestalih administrativno-teritori jalnih podjela ona nije bila u mogućnosti da se konsolidira, a još manje modernizira. Svaka se rasprava i odluka o organizaciji uprave u proteklom razdoblju više ili manje svela na utvrđivanje osnovnih organa uprave, na njihov djelokrug ili broj radnih mjesta. Prije nego se pristupilo sređivanju i obradi izvršena je kontrola građe po popisima primopredajnih zapisnika, koji su poslužili kao prvo informativno sredstvo i podacima u ulaznoj knjizi primljene građe. Izrađen je historijat fonda s promjenama organizacionih šema, tj. unutrašnjom organizacijom na osnovi same građe, zapisnika sjednica Izvršnog odbora i sjednica skupštine Gradskog narodnog odbora, zakonskih propisa i uputstava o radu narodnih odbora te administrativnom poslovanju. Na osnovi tih podataka utvrđen je plan sređivanja s klasifikacionim planom. Utvrđeno je da se U prvobitnom poslovanju Grad82 4